Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom neustavnog djelovanja Milorada Dodika (SNSD) i dodatne eskalacije političke i sigurnosne krize u Bosni i Hercegovini (BiH) pripremio analizu aktualnih događanja u našoj zemlji. Prenosimo najbitnije dijelove ove analize.
Trilaterala – prvi plan SAD-a
Američka inicijativa o trilaterali SAD-Bosna i Hercegovina-Srbija učinila je Milorada Dodika (SNSD) nervoznim i isti povlači nerazumne poteze koji vode u nestanak entiteta Republika Srpska (RS). Bosna i Hercegovina i Srbija su predviđene za istovremeni ulazak u NATO i EU i čeka se rasplet pregovora između SAD i Ruske federacije. Maksimalni ustupak Srbiji je mogućnost zadržavanja statusa vojne neutralnosti, ali je obavezan ulazak u EU i obaveza da nalazišta rijetkih metala ustupi SAD. U pregovorima nije predviđeno mjesto za Dodika.
„Non-paper“ – drugi plan SAD-a
Amerikanci su pripremili još jedan „Non-paper“, koji se nalazi u Uredu visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu, koji predstavlja drugi plan SAD-a.
Radi se o novom preustroju Bosne i Hercegovine na regije, bez entiteta. Svi odustaju od svojih dosadašnjih proklamiranih ciljeva. Sprovodi se svojevrsni Maršalov plan, ali nestaju tri dominirajuća nacionalna lidera. Formiraju se komisije za istinu i pomirenje na osnovu iskustava Južnoafričke republike. Sprovode se svi zahtjevi za pridruživanje EU, ukidaju se specijalne veze.
Novina je uloga i mjesto Turske u realizaciji američkih planova. Interesantno je, da su SAD ulogu medijatora prepustile OHR-u i visokom predstavniku, ali i EU. O čemu se zapravo radi?
Historijski povratak Turske na Balkan i Evropu
Nedavna izjava Recepa Tayyipa Erdoğana, da Turske kao punopravna članica EU može spasiti Evropsku uniju od njenih kriza, bilo da je riječ o ekonomiji, odbrani, politici, sigurnosti ili međunarodnom položaju otvorila je „Pandorinu kutiju“ i Turska se, kako smatraju analitičari, ozbiljno priprema za uključivanje u sigurnosno-ekonomske tokove sa EU nakon ulaska u Siriju i dogovora sa proameričkim kurdskim SDF, koji kontrolira četvrtinu Sirije uz pomoć 2000 američkih vojnika. Türkiya dobiva „odriješene ruke“ za historijski povratak na Balkan i EU. Kao članica Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC) i kao dio međunarodnih vojnih snaga na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, uz podršku SAD i Rusije, Turska će postati nezaobilazan faktor rješavanja krize na Kosovu i u Bosni i Hercegovini.
Turska se nameće kao ozbiljan partner EU zbog svojih političko-obavještajnih i sigurnosno-vojnih veza sa Ukrajinom, ali i sa Rusijom i SAD, a posebno sa islamskim zemljama, počevši od Saudijske Arabije, Irana do Iraka i Katara, pa čak i UAE. Također, Turska ima dobre odnose sa Srbijom i Hrvatskom, ali geopolitička situacija je takva da će Turska morati izvršiti koncentraciju svojih vojnih i obavještajnih snaga u Bosni i Hercegovini, kao protuteža velikodržavnim projektima, ne samo Srbije, nego Hrvatske, Mađarske i Albanije. Turska bi imala ulogu čuvara balkanskih granica i zaštitite suverenosti Bosne i Hercegovine. Podsjećamo na nedavnu izjavu predsjednika Republike Turska Recepa Tayyipa Erdoğana, da Turska neće dozvoliti da se ponove patnje Bosne i Hercegovine iz 1990-ih godina. „Nastavit ćemo naše inicijative dok ne bude postignuto trajno rješenje. Ne osjećam čak ni potrebu da kažem kako se nećemo suzdržavati i od odlučnijeg stava ako je to potrebno. Nema više Turske iz perioda Alije Izetbegovića, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, danas postoji druga Turska. Zbog toga će i koraci koje ćemo poduzeti biti značajno drugačiji”, rekao je Erdoğan.
(n1)
