Bez SAD-a, NATO je gotovo slijep i gluh, pokazuje analiza njemačkog Ministarstva odbrane. U njoj se kaže kako američka vojska daje najveći dio obavještajnih informacija, a Njemačka samo jedan posto.
U Europskoj uniji raste zabrinutost da bi uskoro moglo doći do smanjenja dotoka informacija iz SAD-a, koje su ključne za sprječavanje terorističkih napada i zaštitu od mogućih ruskih napada na NATO članice. U europskim sigurnosnim institucijama i vojsci postavlja se pitanje što će se desiti ako nova Trumpova administracija zaista smanji suradnju.
Nije tajna da je Europa zavisna od američkih oružanih snaga i obavještajnih službi. Zato postoji velika bojazan da će u drugom Trumpovom mandatu mnoge stvari promijeniti: Što ako SAD uskoro budu dijelile manje informacija – kako unutar NATO-a, tako i bilateralno – između obavještajnih službi? I što ako dođe do povlačenja američkih vojnika iz Europe?
Novi američki ministar odbrane Pete Hegseth je prilikom posjete NATO sjedištu u Bruxellesu ovog tjedna jasno iznio stav SAD-a prema zapadnoj vojnoj alijansi. Njegova zemlja će i dalje ostati posvećena NATO-u, ali „ SAD više neće tolerirati neuravnotežen odnos koji potiče zavisnost”, rekao je Hegseth. Europa mora preuzeti odgovornost za vlastitu sigurnost.
Bitne posljedice za europsku sigurnost
Šta to znači za Njemačku i druge europske države, pokazuju istraživanja njemačkih javnih servisa WDR i NDR. Čak i djelomično povlačenje SAD-a iz određenih oblasti imalo bi značajne posljedice po europsku obrambenu sposobnost. To pokazuje interna analiza Ministarstva odbrane Njemačke, koja se odnosi na NATO i datira iz 2023. godine.
U njoj je prikazano koliki je doprinos svake države članice zajedničkim obavještajnim, promatračkim i izviđačkim aktivnostima (Joint Intelligence, Surveillance and Reconnaissance – JISR) u ovom vojnom savezu. Ove aktivnosti uključuju različite izvore i oblike vojnog prikupljanja informacija poput izviđačkih aviona odnosno aviona za elektronsko promatranje terena, dronova, satelita, tehničkog nadzora i ljudskih resursa – od morskog dna do svemira.
Između ambicija i realnosti
U 2023. godini udio SAD-a u ovim JISR aktivnostima NATO-a iznosio je 76 posto, dok je njemački doprinos bio samo jedan posto. Ambicije Bundeswehra na ovom području, kako je navedeno u izvještaju Ministarstva odbrane, u suprotnosti su s realnošću.
Njemačka takođe doprinosi manje od nekih drugih europskih država. Doprinos Norveške i Velika Britanije u obavještajnim aktivnostima je, na primjer, po šest posto.
Obavještajna suradnja i borba protiv terorizma
Suradnja obavještajnih službi, podjednako važna kao i vojna, je kooperacija u sferi obrane protiv terorizma, navodi se u sigurnosnim krugovima u Njemačkoj – iako ne postoje zvanični podaci o tome koliko je terorističkih napada spriječeno zahvaljujući američkim obavještajnim podacima.
Savezna služba za borbu protiv kriminala (BKA) je na upit odgovorila da je od 2010. godine spriječeno 26 mogućih napada, od čega su za sedam bile presudne informacije stranih obavještajnih službi.
Tu se moraju uzeti u obzir i informacije koje nisu poslane BKA, već njemačkim obavještajnim službama. U sigurnosnim krugovima tvrde da je većina planiranih napada osujećena uz pomoć informacija iz SAD-a.
Obveza razmjene informacija
Europske obavještajne službe već neko vrijeme strahuju da bi nova Trumpova administracija mogla promijeniti pravila igre. Tijekom njegovog prvog predsjedničkog mandata bilo je mnogo prijetnji iz Bijele kuće, poput one koju je iznio tadašnji američki ambasador u Berlinu Richard Grenell, tražeći isključenje Huawei tehnologije iz njemačkih mreža, uz prijetnju ograničavanja sigurnosne suradnje.
Međutim, unatoč prijetnjama, suradnja na operativnom nivou ostala je stabilna. Jedan od razloga za to je američka politika “dužnosti upozorenja” (duty to warn), koja obvezuje američke službe da upozore čak i neprijateljske države, poput Rusije i Irana, na predstojeće terorističke napade. Tako su, na primjer, SAD u proljeće 2024. upozorile Rusiju na islamistički teroristički napad, a nekoliko dana kasnije više od 100 ljudi ubijeno je u napadu IS-ovih džihadista na koncertnu dvoranu u Moskvi.
Duboke promjene
Međutim, sada u američkim obavještajnim službama dolazi do velikih promjena. Trump ne samo da postavlja svoje ljude na vodeće pozicije u Pentagonu, CIA-i i FBI-u, već vrši i masovne smjene osoblja. CIA agentima već su ponuđene velike otpremnine, dok nekim FBI istražiteljima čak prijeti krivično gonjenje zbog njihovog sudjelovanja u ranijim istragama, poput one o napadu na Kapitol 6. siječnja 2021.
Nova politička situacija u SAD-u, ali i ruska agresija na Ukrajinu, već su doveli do manjih prilagođavanja u europskim sigurnosnim strukturama. Na primjer, u Berner Klubu – malo poznatom savezu europskih obavještajnih službi koje djeluju u unutrašnjosti zemlje – više puta se razgovaralo o mogućim promjenama u suradnji sa SAD-om. Njemačka, koju tu predstavlja Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV), čak je pokrenula reformu ove obavještajne mreže kako bi Europljani postali samostalniji i nezavisniji.
Neke zemlje žele ići još dalje: predstavnici baltičkih zemalja, Poljske, Skandinavije i Češke navodno rade na novom formatu za brzu i obimnu razmjenu obavještajnih podataka o Rusiji, posebno na polju kontrašpijunaže. Zvanične izjave ovih zemalja o tome nisu bile dostupne.
Nepovjerenje među Europljanima
Neki obavještajni izvori tvrde da je ovo povezano s rastućim nepovjerenjem prema određenim državama unutar europske obavještajne zajednice zbog njihove bliskosti s Rusijom. Mađarska se već duže vrijeme smatra problematičnom, a sada se to odnosi i na Slovačku. Austrija je tek nedavno ponovo postala punopravni član Berner Kluba, nakon što je godinama bila pod sumnjom zbog sigurnosnih propusta i bliskih veza bivše vlade s Rusijom. To je konflikt, koji bi se mogao ponoviti sa vladom na čijem čelu je desno-populistički FPÖ.
Krajem prošle godine je tadašnja američka direktorica nacionalnih obavještajnih službi Avril Haines otputovala u Bruxelles na oproštajni sastanak s predstavnicima obavještajnih službi NATO-a. Tom prilikom upozorila je Europu da se pripremi za značajne promjene pod novom američkom administracijom. Njena poruka bila je jasna: Europljani moraju izgraditi vlastite kapacitete i smanjiti zavisnost od informacija koje dolaze s druge strane Atlantika.
(Deutsche Welle)
