Kada će se preispitati rad u državnoj službi? Ovo je broj savjetnika ministara Realni sektor puca, a javni raste – dokle tako? Ko nosi posao, a ko prima platu? Kada će na red za sistematizaciju doći javni sektor?
Treba li javna uprava rezove i ko plaća cijenu neefikasne birokratije? O realnom i javnom sektoru za Novi dan govore profesor Muamer Halilbašić s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, novinarka CIN BiH Jasna Fetahović i sada penzionisani, a dugogodišnji predsjednik Sindikata državnih službenika BiH Salih Karčić.
U kojim okolnostima bi možda neko u Bosni i Hercegovini mogao preispitati rad državnih institucija, odnosno zaposlenih u javnom sektoru?
Karčić, dugogodišnji predsjednik Sindikata državnih službenika BiH, smatra da takvo vrijeme neće nikad doći.
“Nikad niko neće provjeriti stanje u državnoj upravi, jer sistem funkcioniše na osnovu stranačkog sistema, nije upravnopravni i državni da se prave sistemi koji rade u interesu građana. Sistem je piramida, vrhovi stranaka se dogovaraju ostali su izvršioci”,naglašava Karčić.
Sve zavisi od političara
A što se rada tiče, nastavlja, državni službenici i zaposleni rade svoj posao nevezano za stranke, te izvršavaju zadatke, dolaze na posao i rade.
“Ali, poboljšanje državne uprave i neko pojačanje efikasnosti državne uprave na pozitivne promjene – sve zavisi od političara. Njima odgovara stanje kakvo jeste. Nisu raspoloženi za promjene, šefovi stranaka pošalju signale šta se treba u domovima izglasati i to je opšte stanje”, potcrtao je.
Šta to znači za ekonomiju jedne države, sa stručnog aspekta pojasnio je profesor Halilbašić.
“Znači da ste zaključani u jednom negativnom obrascu, a trebaju vam jako veliki novci da nahranite taj aparat, a da biste ga nahranili treba vam visoko poresko opterećenje privrede, što vam onemogućava rast privatnog u odnosu na javni sektor i to su tri ključne neravnoteže u našoj ekonomiji: Nizak nivo investicija u odnosu na potrošnju, odnos izvoza i uvoza, i treća je jako važna: odnos javnog i privatnog sektora”,ističe.
CIN BiH više je puta radio analize opravdanosti birokracije, izborne mašinerije, a šta su ta istraživanja pokazala obrazložila je novinarka CIN-a, Jasna Fetahović.
“Najviše smo se bavili o primanjima funkcionera i zvaničnika. U 2018-2022 mandatu na državnom nivou za ministre, zastupnike, članove Predsjedništva, itd. potrošeno je 160 miliona KM a znamo da je taj mandat bio jedan baš neradni mandat, održan je jako mali broj sjednica Parlamenta. Poznato je da su funkcioneri i zvaničnici jedni od najplaćenijih u BiH, na svim nivoima, i stiče se dojam da su to socijalno osjetljive kategorije. Građani očekuju da donose odluke, a zapravo ispada da rade samo u vlastitom interesu”,naglasila je Fetahović.
Kada je riječ o javnom sektoru i percepcije javnosti onih koji su zaposleni u državnoj službi, često se stiče dojam da tamo niko ne radi i da je svima dobro, Ipak, Karčić ističe da nije sve onako kako izgleda.
“Nije dobro zaposlenom na državnom nivou koji ima 720 KM neto platu, takvih je ogroman broj, npr. osnovna plata čistačice je 720 KM. Održavali smo proteste, obavještavali javnost”, podsjetio je.
“Uhljebi”
A prokomentirao je i izraz koji se često koristi za one zaposlene u državnoj službi – uhljebi.
“Govori se uhljebi jer te neko dovede, takva je percepcija, ali ogroman broj državnih službenika, rukovodioci, šefovi sektora nose glavni posao u svakoj instituciji. Imamo poslove propisane zakonom i državna služba bi mogla bolje i s manje zaposlenih da postoji interes da se nešto mijenja. Ovo je mirno more, zadovoljni su, primaju platu”,zaključuje.
Šta ljude privlači u državnu službu?
“Pravno su zaštićeniji u odnosu na privatni sektor, ne može te niko malteretirati, iskorištavati kao u privantom sektoru, lakše je i mirnije, siguran si, imaš platu ne zavisiš od prometa firme. To je sigurnost, ali što se tiče primanja ona su i loša”,pojašnjava Karčić.
Opet je istaknuo nesrazmjer u platama zaposlenika u državnoj službi.
“Ovdje se zloupotrebljava stanje u društvu, imate ministra sa neto platom 5,100 KM, a radnica ima 720 KM, ne može se porediti”. Posebno se osvrnuo na funkciju ministarskih savjetnika: “U prosjeku je 3-4-5-6-7 savjetnika, savjetuju, sjede u ćošku, uzmu mobitel, prate TikTok. On nije tu da poboljšava stanje u ministarstvu, on je tu da sluša šta će mu šef stranke reći, on nastoji da politiku stranke provuče kroz te institucije, da zaposli svoje ljude. Šta će savjetnik kad kaže ministru ‘molim vas gospodine ministre, ne može ovo’, on kaže ‘nađi načina da može”, pojasnio je.
O radu PR službi u javnom sektoru, gdje je po nekoliko zaposlenih, a, uz pozitivne izuzetke, često je teško doći do informacija, čak i uz pozivanje na zakon o slobodi pristupa informacijama, Fetahović je rekla:
“Ima i časnih izuzetaka, puno podataka i skupljamo po osnovu zakona o slobodi pristupa informacijama, i različita su iskustva, ali cifre o platama su nešto što se odupiru da nam daju. Primjer je Vlada RS i Vlada FBiH koji nama odbijaju dati podatke o platama. Vladu FBiH smo tužili, presuda kantonalnog suda bila je da se zahtjev opet razmotri, ail dobili smo opet odbijenicu. Daju koeficijent i osnovicu, ali ne daju pojedinačne plate”.
Akta.ba
