Bez regulatornih mjera i jačanja domaće proizvodnje, bojkot može uzdrmati prihode trgovaca, ali ne i riješiti suštinske probleme.
U BiH se, nakon slične akcije u Hrvatskoj, šire pozivi na bojkot trgovina u petak, 31. januara. Građani su pozvani da taj dan ne kupuju ništa kako bi izrazili nezadovoljstvo rastom cijena. Saša Marić, ombudsman za zaštitu potrošača, podržava ovu inicijativu, naglašavajući važnost ukazivanja na nerazmjer snage trgovaca i potrošača.
Masovna obustava kupovine kao signal
Inicijatori bojkota pozivaju građane da unaprijed obezbijede potrebne namirnice i izbjegnu potrošnju u ugostiteljskim objektima.
“Bojkot može poslati snažan signal, ali sam po sebi rijetko donosi trajno smanjenje cijena. Kratkoročno, masovna i dugotrajna obustava kupovine može natjerati trgovce na privremene popuste ili promotivne akcije. Međutim, stvarni uzroci visokih cijena – skupi uvoz, visoki porezi, energetski troškovi i slaba konkurencija – ostaju netaknuti”, pojašnjava Azra Ahmić, profesorica ekonomije za Akta.ba.
U BiH cijene nisu isključivo rezultat trgovinskih marži, već složenog sistema u kojem mali broj uvoznika i distributera dominira tržištem. Bez regulatornih mjera i jačanja domaće proizvodnje, bojkot može uzdrmati prihode trgovaca, ali ne i riješiti suštinske probleme koji dovode do visokih cijena.
Moguća rješenja za smanjenje cijena
Ahmić predlaže privremeno smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice (s 17% na 5%), što bi direktno uticalo na snižavanje cijena hrane.
“Dodatni korak je uspostaviti redovne inspekcije za kontrolu cijena i marži u trgovačkom sektoru kako bi se spriječilo neopravdano dizanje cijena”, dodaje ona.
Reakcije trgovina i restorana na bojkot
Bojkot jednodnevnog tipa trgovci će doživjeti više kao signal nezadovoljstva nego kao ozbiljnu ekonomsku prijetnju.
“Veliki lanci mogu ignorisati kratkotrajni pad prometa, dok će mali biznisi osjetiti direktan udar. Ako bojkot ostane izolovan događaj, efekti će biti beznačajni – izgubljeni promet za jedan dan lako će se nadoknaditi povećanom potrošnjom dan prije ili poslije”, pojašnjava Ahmić.
Prava snaga bojkota ističe Ahmić leži u njegovoj dugoročnoj primjeni i promjeni potrošačkih navika.
“Ako se građani odluče na ciljano izbjegavanje preskupih lanaca ili brendova, tržište bi se moglo suočiti s ozbiljnim redistribucijama potrošnje, a trgovci bi bili primorani na prilagođavanje cjenovne politike. No, za to je potreban kontinuitet, a ne jednodnevna akcija”, mišljenja je.
Dugoročne posljedice po radnika
Smatra da ako bojkot ostane kratkotrajan, vjerovatno neće imati značajan efekat na radnike.
“No, ako bi prerastao u širu promjenu potrošačkih navika, najveći teret bojkota osjetiti će radnici u maloprodaji i ugostiteljstvu, koji već rade za minimalne plate i pod nesigurnim uslovima. Pad prometa direktno utiče na radne sate, plate i potencijalno otpuštanja. S obzirom na to da ovi sektori zapošljavaju veliki broj ljudi u BiH, bilo kakva značajnija destabilizacija može povećati stopu nezaposlenosti”, pojasnila je.
Iz navedenih razloga je potrebno razmišljati o mehanizmima zaštite zaposlenih kako bi se izbjegli neželjeni ekonomski efekti.
Rizik od neuspjeha bojkota
Postoji rizik da bojkot neće donijeti željene rezultate, posebno ako nije masovan ili praćen jasnim ciljevima.
“Neorganizovani bojkoti često imaju simbolički karakter – trgovci ga tretiraju kao prolaznu buku, a građani se brzo vraćaju starim navikama. Također, takvi bojkoti samo momentalno privlače medijsku pažnju, ali ne donose strukturne promjene”, rekla je, dodajući da građanski pritisak treba biti kontinuiran i kombinovan s institucionalnim reformama da bi se vidjeli željeni efekti.
Alternativne strategije: Pregovori umjesto bojkota
Ahmić smatra da bi pregovori s trgovcima, uz institucionalni pritisak, mogli biti dugoročno efikasniji.
“Pregovori, praćeni institucionalnim pritiskom i podrškom, dugoročno su učinkovitiji. Udruženja potrošača, zajedno s vlastima, mogu zahtijevati veću transparentnost u formiranju cijena, smanjenje PDV-a na osnovne proizvode ili subvencije za socijalno ugrožene kategorije”, zaključila je u razgovoru za Akta.ba.
Akta.ba
