Pokazatelji kvaliteta zraka tokom prošle godine ukazuju na prekomjerno zagađen zrak, a naročito u najugroženijim dijelovima Zeničko-dobojskog kantona, odnosno u gradovima i općinama u kojima je skoncentrisana industrija – potvrdio je u razgovoru za Fenu direktor Instituta „Kemal Kapetanović“ prof. dr. Alaudin Brkić.
Centar za okoliš pomenutog instituta, dodao je, evidentirao je na svojim mjernim uređajima prekoračenje dozvoljenih granica emisije sumpordioksida te PM 10 lebdećih čestica.
“Broj prekoračenja visokih vrijednosti ovih emisija značajno je veći od dozvoljenog broja prekoračenja satnih i dnevnih koncentracija zagađujućih meterija u toku kalendarske godine”, kazao je Brkić.
Stacionarna mjerna stanica u naselju „Tetovo“, dodao je, prošle godine nije bila u funkciji zbog činjenice da Grad Zenica nije izmirio finansijske obaveze prema vlasniku parcele na kojoj se nalazi stanica u tom dijelu grada.
Stanica „Centar“ u tom gradu evidentirala je 15 dana prekoračenja prosječnih dnevnih koncentracija sumpor dioksida, odnosno dva dana manje nego 2023., ali to je i dalje znatno više od dozvoljena tri dana u toku jedne godine.
Prosječno dnevno prekoračenje lebdećih čestica na toj je stanici evidentirano u 56 dana (dozvoljneo 35 dana u toku godine-op.a.), odnosno 14 dana manje nego 2023. godine.
Međutim, stanica „Radakovo“ zabilježila je 66 dana prekoračenja SO2, odnosno skoro duplo više nego godinu ranije, kada je prekoračenje tih emisija zabilježeno u 45 dana. Ista je stanica zabilježila i više dana prekoračenja emisija lebdećih čestica – 105 dana, dok je 2023. godine prekoračenje evidentirano tokom 81 dana.
Više dana prekoračenja lebdećih čestica, u odnosu na godinu ranije (29 dana), bilo je i na stanici „Vranduk“, gdje su tokom 33 dana evidentirana prekoračenja, ali to je manje od dozvoljenog broja dana u toku jedne godine. Međutim, na toj su stanici evidentirane manje emisije SO2- tokom 27 dana, dok je godinu ranije bilo 40 dana prekoračenja.
Stanica u Gradu Visokom evidentirala je poboljšanja kvaliteta zraka, odnosno 48 dana prekoračenja SO2 (godinu ranije bilo je 75 dana), a lebdećih čestica 74 dana (tokom 2023. godine bilo je 87 dana prekoračenja-op.a.), ali i takvi su podaci znatno iznad dozvoljenog broja dana.
Stanica u Maglaju evidentirala je 55 dana prekoračenja SO2 (godinu ranije bilo je 38) te 59 dana prekoračenja lebdećih čestica (82 dana u 2023. godini); Stanica u Tešnju evidentirala je sedam dana prekoračenja SO2 (tri dana tokom 2023.) te 22 dana prekoračenja lebdećih čestica (47 dana tokom 2023.); Stanica u Kaknju evidentirala je 94 dana prekoračenja SO2 (78 dana u 2023.) te 106 dana lebdećih čestica (101 dan u 2023.).
U prvoj polovini januara ove godine, podvlači Brkić, nastavljen je trend visokih koncentracija zagađujućih materija u zraku, a posebno u Kaknju, Visokom i Zenici.
“Posebno su ugrožena područja Kaknja i Zenice, gdje su koncentracije SO2 dostizale vrijednosti od 2.000 µg/m3 zraka (dozvoljene prosječene dnevne koncentracije iznose 125 µg/m3 zraka), a prašine PM10 do 350 µg/m3 zraka (dozvoljeni dnevni prosjek 50 µg/m3 zraka), što je alarmantno visoko. Zrak koji sadrži ove koncentracije SO2 I PM10 je veoma štetan po zdravlje stanovništva”, upozorava Brkić.
Kvalitet zraka, dodao je, naročito je ugrožen u Visokom, Kaknju i Zenici, gdje pored industrije postoji i veoma veliki broj kućnih ložišta, u kojima se loži uglavnom ugalj lošeg kvaliteta- sa velikim sadržajem sumpora i pepela.
“Kako se radi o kotlinskim naseljima, u kojima je u hladnom dijelu godine česta pojava inverznih stanja atmosfere, sa malim brzinama vjetra i bez vertikalnog miješanja atmosfere, u protekla dva mjeseca koncentracije sumpordiokisida u tim su gradovima bile alarmantno visoke”, podvukao je Brkić.
U nastojanju da se smanje emisije iz sektora kućnih ložišta, napominje, Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije ZDK-a u saradnji sa Centrom za okoliš Instituta “Kemal Kapetanović”, iniciralo je izradu Registra kućnih ložišta na području ZDK-a.
“Registar će biti osnova za raspisivanje javnih poziva za sufinansiranje zamjene peći, goriva i utopljavanja objekata. Najvjerovatnije će to biti po principu pola-pola, odnosno da će Ministarstvo sufinansirati 50 posto troškova”, najavio je Brkić.
Preporuke su, dodao je, da radnici koji rade na otvorenom koriste zaštitne maske sa filterima, a građani da što češće, pogotovo u zimskim mjesecima, borave na planinama. Centar za okoliš, dodao je, ima problema s zapošljavanjem nedostajučeg stručnog kadra.
Zahtjevi za zapošljavanje se ne realiziraju, a u proteklih 10 godina su izgubili šest zaposlenika, koji su penzionisani.
“Za zapošljavanje kvalitetnih stručnih kadrova potrebno je izmijeniti sistematizaciju radnih mjesta u Centru za okoliš te povećati plaće. Na konkurs za zapošljavanje IT inženjera koji smo proveli 2021. godine, upravo zbog malih plaća, niko se nije ni prijavio”, kazao je za Fenu Brkić.
(FENA)
