Isović o sjednici ESV-a: Subvencija po radniku 714 KM, kako preživjeti do nove godine?

Šerif Isović, bivši direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, komentarisao je jučerašnju sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH na kojoj je bilo riječi o minimalnoj plati te isplati doprinosa.

Cijeli slučaj je nazvao “računom bez krčmara” ili “putem u urušavanje pravnog sistema”.

“Danas je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BIH ‘navodno dogovoreno’ da će se za minimalnu plaću do 1.000 KM vršiti refundacija doprinosa do 304 KM, što će biti definirano u narednih sedam dana uredbom. Zatim je dogovoreno da će za rast plaća koji će biti prouzrokovan povećanjem minimalne plaće do 450 KM poslodavac biti oslobođen plaćanja doprinosa na taj dio. Da se moraju donijeti fiskalni zakoni do 30.09.2025. godine s primjenom od 1.1.2026. godine. Javnosti nije predočeno koliko za dogovoreno iznosi račun šta u njega ulazi, za koji period se daju subvencije ili oslobađanja, a posebno je problematično što će se to urediti uredbom”, navodi on te dodaje:

“Po Ustavu FBiH u isključivoj nadležnosti Federacije BiH je donošenje propisa o finansijama, finansijskim institucijama Federacije i fiskalna politika Federacije. U isključivoj nadležnosti Parlamenta Federacije je donošenje zakona o oporezivanju, a što je Parlament i učinio donošenjem između ostalog Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak. Po Ustavu FBiH Vlada Federacije je ovlašćena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti po zemlju kada Parlament Federacije nije u mogućnosti to učiniti. Svaka uredba imat će snagu zakona i ne može derogirati prava i slobode utvrđene ovim ustavom. Svaka uredba prestat će važiti najkasnije istekom tridesetog dana od njenog objavljivanja, s tim da će prestati važiti odmah po ukidanju odlukom Parlamenta ili na kraju desetog dana od njenog objavljivanja, ukoliko je Parlament Federacije u zasjedanju kada je uredba objavljena”.

Pojašnjava da uredba koja je objavljena dok “Federacija upotrebljava oružane snage u skladu sa ovim ustavom ostaje na snazi do petog dana sljedeće sjednice Parlamenta Federacije, kada prestaje važiti, osim ako ne bude potvrđena, ali ni u kom slučaju neće važiti duže od šest mjeseci”.

Po isteku roka važenje uredbe se ne može produžavati, uredba se ne može ponovo donositi niti djelimično mijenjati bez odluke Parlamenta Federacije i njegove saglasnosti, napominje on.

“Ustav i zakoni su propisi veće pravne snage od uredbi, odluka i zaključaka Vlade. Stoga me čudi da i poslodavci predlažu i pristaju na nezakonita i neustavna rješenja i rješenja koja će dugo čekati. Ovaj trenutak povećanja minimalne plaće koji će dovesti do lančanog rasta gotovo svih plaća, direktnih i indirektnih poreza je idealan trenutak za hitno ukidanje doprinosa na teret poslodavca. Eventualni nedostatak sredstava koji se može dogoditi samo u kratkom roku treba riješiti smanjenjem sive ekonomije i budžetskim sredstvima od indirektnih poreza. Naime, indirektni porezi su u 2024. godini imali rast za preko 900 miliona KM ili 8,5 posto, a u 2025. godini treba očekivati značajno veći rast, jer ako ovom rastu dodamo i rast po osnovu porasta plaća za očekivati je značajno veći rast nego u 2024. godini. Ako uzmemo u obzir da u FBiH ima cca 553.000 zaposlenih i da se u prosjeku svima poveća plaća samo za 100 KM koja će se iskoristiti za ličnu potrošnju to će dovesti i do povećanja uplate PDV za preko 110 miliona KM”, rekao je Isović.

S druge strane, i penzioneri učestvuju u uplatama i rastu indirektnih poreza pa bi moralno bilo da im od toga nešto pripadne, smatra on.

“Naime, u decembru 2024. godini, u FBiH je bilo 453.900 penzionera, pri čemu je minimalna penzija iznosila 573,53 KM, prosječna 724,64 i maksimalna 2.867,65 KM. Ako pretpostavimo da su penzioneri samo za svoje potrebe u krajnjoj potrošnji trošili minimalnu penziju, tada se da zaključiti da penzioneri značajno učestvuju u plaćanju indirektnih poreza koji na godišnjem nivou iznosi preko 450 miliona KM (453.900×573,53×14,5299%x12m), pa se i logično postavlja pitanje zašto se penzionerima dio ovog novca ne vraća kroz povećanje penzija, odnosno ne usmjeri u isplatu penzija ako bi došlo do smanjenja doprinosa. Najave o subvencijama za 140.000 radnika bez smanjenja doprinosa je s jedne strane put ka neracionalnom administriranju, korupciji, stranačkom i političkom subvencioniranju, socijalnoj, a ne tržišnoj privredi što će sve imati negativne posljedice na zaposlenost, rast cijena i društvenog bruto proizvoda”, pojašnjava.

Kako kaže, ako se za subvencije planira 100 miliona onda se može zaključiti da bi subvencija po radniku iznosila 714,29 KM (100 mil/140 hiljada).