Međunarodni je dan planina pa danas više negu u drugim danima tokom kalendarske godine treba ukazati na značaj, važnost, ulogu planina te informirati širu javnost o planinskim područjima, njihovom sveukupnom potencijalu, o vrijednostima ali i o problemima i izazovima današnjeg vremena.
Zajko Šibonjić Zeničanin, porijeklom iz Zavidovića, aktivni je planinar i pri kraju osme deceniji svog života. Davno je načinio prve planinarske korake, a planine su oblježile dobar dio njegovog života.
“87-ma godina je pri kraju, još uvijek planinarim, ozbiljno stagniram duce od deset kilometara dnevno ne smijem se zauzimat da hodam. “Planinarenje je za mene treniranje za dug, zdrav i bistruman život, što je nauka i dokazala. U ploanini se mozak razvija, stabilizuje i velika bistrina uma se iz planine donosi. To je naučno dokazano, a i mi planinari koji smo imalo mislili o sebi moglči smo to primejtiti, kaže Zajko dodajući kako je prešao mnoge planine, ali da mu je Vranica nekako najljepša u BiH.
11. decembar međunarodnim danom planina proglasili su Ujedinjeni narodi 2003. g., nakon ukazane potrebe kontinuiranog osvještavanja velikog značenja planina i održivog razvoja njihovog okoliša za očuvanje kvalitetnog života stanovništva. Dakle, prilika je ovo i za podizanje svijesti o važnosti planina za život, isticanje potencijala ili otežavajućih okolnosti za razvoj planinskih resursa te sklapanje partnerstava koja će donijeti pozitivne promjene.
Planinarska zajednica Zenice trenutno broji više od 600 aktivnih planinara i kao dio globalne zajednice, između ostalog, i smisao života vide u simbiozi sa priropdom, odnosno planama.
“Svjerski dan planina, a dodao bih i planinara zato što su planine i vode su nacionalno blago BiH o kojima država ne vodi dovoljno računa, nego o tome vode računa amateri planinari onoliko koliko mogu i koliko sredstava imaju, a to je zbilja nedovoljno”, kaže Ratko Antunović, predsjednik Gradskog planinarskog saveza Zenica. Dodaje kako to treba postaviti na jedan puno viši organizovani nivo da se planina i prepozna kao nacionalno blago Bosne i Hercegovine.
Planine zauzimaju 42 posto teritorije u BiH. Ima ih oko dvije stotine, a najviši vrh je Maglić na 2.386 metara nadmorske visine. Smještene su u srednjem dijelu Dinarskog gorja koji se pruža pravcem sjeverozapad- jugoistok od Slovenije do Albanije. Planinar Zajko s početka ove priče svoj dug planinarski život, ljubav i bogato iskustvo pretočio je i u svojevrsnu poemu nazvaši je Zov planine i za kraj, u smislu jedne od poruka ovog dana, evo jednog njenog stiha: “Ko planinu voli i njoj se posveti taj će živjeti duže u zdravoj pameti”. (S.G.)
