U Sarajevu je krajem prošle sedmice održana edukativna debata na temu “Uloga Zelene agende u BiH: Vizija i Izazovi u organizaciji Aarhus centra u Bosni i Hercegovini.
Ovaj događaj okupio je stručnjake, ekološke aktiviste i građane sa ciljem pojašnjenja pojma Zelene agende i njenog značaja za Bosnu i Hercegovinu.
“Bosna i Hercegovina je potpisala Sofijsku deklaraciju. Mi smo se time obavezali da ćemo pratiti sve ono što razvijene zemlje rade. Obavezali smo se na neke korake, poteze za postepenu dekarbonizaciju društva, prestanak korištenja fosilnih goriva što zahtijeva ogromna sredstva. Imam osjećaj da je naša zemlja potpisala Sofijsku deklaraciju samo zbog tih sredstava da bi dobila pristup tim milijardama eura, što grantova, što kredita, međutim, do sad, nakon potpisivanja, već je pet godina prošlo, mi nismo iskoristili ni mali dio tih sredstava. Ja se bojim da će ta sredstva otići u druge zemlje zapadnog Balkana, da su oni puno spremniji od nas a mi ćemo ostati na začelju. Već sada zaostajemo u brojnim aspektima provođenja Zelene agende I dekarbonizacije a ovako ćemo zaostati još vise. Tako da jedini je zaključak da konačno institucije Bosne i Hercegovine, svih nivoa počnu da provode ono na što smo se obavezali ovim međunarodnim sporazumima kako bismo išli u korak sa svijetom i kako bismo konačno došli do tih sredstava koja su nam na raspolaganju a mi ih ne koristimo”, rekao je Samir Lemeš, presjednik Upravnog odora Eko foruma Zenica.
Deklaraciju o Zelenoj agendi države Zapadnog Balkana potpisale su 2020. godine na samitu u Sofiji. Njome su pristale na to da će do 2050. godine izbaciti ugalj iz upotrebe te da će povećati obnovljive izvore energije. Za ispunjenje ciljeva, Evropska unija predvidjela je i paket pomoći vrijedan devet milijardi eura. (T.B.)
