Gašenjem Koksare u aprilu ove godine u Zenici jest djelimično smanjeno aerozagađanje, ali zbog zastarjelog registra zagađivača i neadekvatnih podataka i istraživanja iz zdravstvenih institucija ne znamo još kako zagađenje zraka utječe na zdravlje stanovništva.
Iz tog razloga, ali i kako bi animirali nadležne iz zdravstva Grada i Kantona da rade na tim istraživanjima u Eko forumu su danas održali tematski sastanak o temi “Zagađenost zraka i zdravlje”.
Eko forum je ranije pokrenuo istraživanje o utjecaju aerozagađenja na zdravlje stanovništva Zenice, ali je bilo nepotpuno. Zato apeliraju na nadležne institucije i ustanove da to istraživanje nastave, kako bismo konačno imali releventne podatke o tome koliko na opće zdravlje populacije utječe zagađen zdrak. U naselju Tetovo godinama tvrde mještani da se taj utjecaj osjeti u velikoj mjeri i da ima fatalne posljedice. O tome je danas govorila u ime kantonalnog Udruženja djece i mladih oboljeligh od šećerne bolesti upravo stanovnica tog naselja:
“Ja sam radila svoje malo istraživanje tako što sam u krugu od 300m u Tetovu anketirala svako domaćinstvo i ustanovila da u svakoj od tih kuća ima barem jedan onkološki ili bolesnik sa dijabetesom odnosno mnoga od tigh domaćinstava imaju umrle ponegdje i dosta mladje članove porodice, koji u bolovaloi od karicinoma ili šećera”, kazala je Edita Šišić.
Gašenje Koksare je vidno smanjilo zagađenje zraka u Zenici, ali su nam ostali i dalje sumpordioksid i prašina.
“Otkako ne radi taj pogon najvažnija stvar koja se desila jeste da smanjene emisije štetnih ugljikovodika benzoapireni i benzoli . Što se tiče S02 – sumpordioksida i prašine tu nažalost nismo postigli neke značajne rezultate, čak nismo postigli značajnije rezultate i gašenjem stare toplane kada se iz atmosfere izgubila oko tri tone sumpordioksida. Koncentracije ovih jedinjenja se nisu značajno smanjile otkako nema Koksare već samo u određenoj mjeri”, riječi su Halima Prcanovića, šefa Centra za okoliš Instituta “Kemal Kapetanović” UNZE.
Prema riječima Prcanovića registar zagađivača formiran 2018.s podacima kompeltiranim za 2016 i ukupno sa više od 6 miliona releventnih podataka nije nikada ažuriran. Za to prije svega u institutovom Centru za okoliš nemaju dovoljno kadra. Za ovaj posao na potezu je kantonalno ministarstvo za promet komunikacije i okoliš, dok su nadležni zdravstveni organi i ustanove po mišljenju aktivista Eko ofruma dužni raditi na tome da utvrde koliko zagađen zdrak im utjecaja na zdravlje građana i građanki. To bi nam značilo i kako bi se prirpemili za eventuialne odštete prema sugrađanima kojima je utvrđena povezanost aerozagađenja i dijagnosticiranog oboljenja. na genetiku, klimatske promjene koje utiču na zdravlje ne možemo utjecati, ali na izvore bolesti kao što su pušenje, ishrana i industrijsko zagađenje, mi, odnosno država mitekako utjecati.
“Mi nemamo kvalitetnu studiju koja bi povezala uzroke sa posljedicama. Imamo djelimične podatke o broju oboljelih koji nisu upotrijebljivi jer nisu lokalizirani i ne mogu se povezati s uzrocima. Ono što želimo je da nadležne institucije čiji rad plaćamo provedu istraživanje u cilju dobijanja relevantnih podataka koji će biti od koristio ovdašnjoj javnosti”, istakao je Samir Lemeš iz Eko foruma.
Danađšnji tematski sastanak “Zagađenost zraka i zdravlje” Eko forum je organizirao u saradnji s misijom OSCE-a u Zenici. (A.H.)
