Centralna izborna komisija odbila je do sada 327 kandidata za predsjednike odnosno zamjenike predsjednika u biračkim odborima za lokalne izbore u oktobru, ali se i dalje suočava s poteškoćama da otkrije njihovu moguću povezanost s političkim partijama, što je sada zabranjeno.
Na sjednici u utorak, članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) potvrdili su da su do sada odbili više od 300 kandidata za predsjednike odnosno zamjenike predsjednika biračkih odbora, saopćeno je nakon sjednice.
CIK je do sada potvrdio da je oko 9.000 kandidata ispunilo uslove i prolaze obuku za učešće u biračkim odborima za lokalne izbore 6. oktobra.
Članovi Komisije još uvijek nisu utvrdili konačnu listu kandidata za predsjednike i njihove zamjenike.
Dok provjeravaju brojne prijave da su neki od prijavljenih nedavno bili ili su još uvijek članovi političkih stranaka, CIK se sada susreće sa izazovima da to i provjeri nakon što su izmjenama Izbornog zakona takve veze zabranjene.
Transparency International u BiH podnio je značajan broj prijava, kaže izvršna direktorica organizacije Ivana Korajlić i objašnjava da su one ne samo protiv ljudi koji su bili kandidati na prethodnim izborima kao članovi stranaka već i na osnovu prijava građana za osobe za koje postoje dokazi da su učestvovale u stranačkim aktivnostima.
“Ono što je zabrinjavajuće jeste da, po nekim prijavama, CIK još uvijek nije postupao, a jedan dio prijava je odbijen”, kaže Korajlić.
CIK se pred početak predizborne kampanje za lokalne izbore susreo s prijavama protiv kandidata za predsjednike odnosno zamjenike predsjednika odbora u kojima se navodi da su oni bivši članovi stranaka, što je suprotno izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Prema ovim izmjenama, kandidat za predsjednika ili zamjenika predsjednika biračkog odbora ne smije biti član političke stranke niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanih s političkom strankom, niti smije biti uključen u bilo kakve aktivnosti političke stranke i mora biti u mogućnosti da obavlja svoje dužnosti na politički nepristrasan način, o čemu je Detektor ranije pisao.
Ali u CIK-u kažu da ne mogu pristupiti registru članova stranaka, stoga nisu uspjeli utvrditi da li prijavljene osobe obavljaju dužnost u stranci.
Članica CIK-a Irena Hadžiabdić je na ranijoj sjednici rekla da CIK provodi ozbiljne provjere.
“Provjeravamo da li su na listama kandidata za ove ili prethodne izbore, službene stranice stranaka, Facebook stranice stranaka, tražeći podatke o licima koja su u odborima i organima stranaka, a onda i privatne Facebook profile kandidata, da vidimo ima li nekih objava. Tražili smo podatke od općinskih izbornih komisija da pomognu u ovom poslu, pregledaju svoje liste kandidata. I tu se mogućnosti naših provjera završavaju”, kazala je Hadžiabdić.
Korajlić dovodi u pitanje tumačenje novih odredbi Izbornog zakona za lica koja su aktivna u političkim strankama, kao i svrhu ove odredbe u praksi ukoliko je dovoljno da se osoba iščlani iz političke stranke ili da izjavu da nije u političkoj stranci.
“Samim tim se ne može ni utvrditi da li neko stvarno jeste ili nije povezan s nekom strankom”, kaže Korajlić za Detektor.
Smatra da je osim proizvoljnih tumačenja Izbornog zakona, upitna i provodivost odredbi jer se ne može znati ko su članovi političkih stranaka.
“Stranke nemaju ažurne evidencije, vi ne možete nikome ograničiti pravo da bude član političke stranke, a s druge strane, ako se uspostavljaju uslovi gdje neko ne smije biti član, onda moraju postojati i načini da se to zaista i provede”, kaže Korajlić.
