Na Lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini se biraju predstavnici lokalnih vlasti u općinama, gradovima i Brčko distriktu. Održavaju se svake četiri godine i uključuju izbor općinskih načelnika i gradonačelnika koji su odgovorni za vođenje općinske odnosno gradske administracije te implementaciju odluka lokalnog vijeća koje čine zakonodavno tijelo.
Izbori za općinske načelnike, gradska i općinska vijeća se održavaju u Federaciji BiH, dok se u Republici Srpskoj biraju gradonačelnici i odbornici u skupštinama općina i gradova. Brčko distrikt je zasebna teritorijalna jedinica u BiH koji osim gradonačelnika ima vladu, skupštinu, policiju…
Svaki grad ili općina, između ostalog, raspolaže imovinom, budžetom, prikuplja lokalne poreze, takse, provodi stambenu i politiku prostornog uređenja. Također koristi i upravlja građevinskim zemljištem, prirodnim resursima, komunalnom infrastrukturom, osniva i upravlja vrtićima i školama…
Mladen Mišurić Ramljak, predsjednik Saveza općina i gradova Federacije BiH, smatra kako građani trebaju biti svjesni da im kvalitetan život može osigurati samo lokalna zajednica u kojoj žive.
„Kvalitetan život građana podrazumijeva sve nadležnosti koje su Ustavom i zakonom date lokalnim zajednicama, kao što su komunalna infrastruktura, primarna zdravstvena zaštita, predškolsko i osnovno obrazovanje, kultura, sport, lokalne ceste, zaštita okoliša. Građane se nastoji uključiti u donošenje svih bitnih općinskih propisa kroz javne rasprave, kao što prostorni, urbanistički i regulacioni planovi, navodi Mišurić Ramljak.
Izlaznost na Lokalnim izborima je prije četiri godine bila manja (iznosila je 50%) nego 2016. kada je bila 53,88%.
Bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić kaže da je procentualno izlazak birača na lokalnim izborima mali, ali je veći nego na Općim izborima. Političke kampanje za Lokalne izbore se nekada zasnivaju na temama koje se tiču Općih izbora, odnosno državnog nivoa, smatra Šehić. Prema podacima CIK-a, na Općim izborima 2022. godine, glasalo je 50 posto biračkog tijela.
„Ovaj podatak možda utječe da je izlaznost na lokalnim izborima, naročito u većim mjestima, oko 40-42%. Političari koji učestvuju na lokalnim izborima trebaju govoriti o programima razvoja lokalne zajednice, udovoljiti potrebama građana, a ne baviti se „visokim temama“, kaže Šehić.
Politički analitičar Adnan Huskić smatra da građani imaju veću motivaciju birati lidera na predsjedničkim izborima, jer im se, kako pojašnjava, izbor članova državnog predsjedništva čini važnijim od izbora načelnika općine ili gradonačelnika.
„Iako je izlaznost na Lokalnim izborima nešto veća, njima se ne posvećuje pažnja kao Općim i za to, bez ikakve dileme, najveću odgovornost snose političke stranke. One bi svoje kampanje trebale prilagoditi očekivanjima građana. Međutim, one su do sada koristile sve ono što su dnevno-političke ili nikada zatvorene i vječito prisutne teme u BiH“, navodi Huskić.
Najčešći zahtjevi koje građani upućuju ka predstavnicima na lokalnom nivou uključuju poboljšanje lokalne infrastrukture, efikasniju komunalnu uslugu, bolje obrazovne ustanove i pristupačniju zdravstvenu zaštitu. Transparentnost i odgovornost lokalnih vlasti ključni su za osiguranje da obećanja ne ostanu samo prazne riječi. Građani često ne znaju kako se učinkovito obratiti načelnicima općina ili gradonačelnicima sa svojim zahtjevima. Prvi korak je informirati se o načinu komunikacije s lokalnim vlastima. Mnoge općine i gradovi imaju web stranice s kontakt informacijama i procedurama za podnošenje zahtjeva. Građani mogu koristiti javne sastanke, pisati pisma ili e-mailove te se uključiti u lokalne inicijative i udruženja kako bi svoje zahtjeve učinili vidljivima. Transparentnost i otvorena komunikacija s lokalnim predstavnicima ključni su za učinkovito rješavanje problema.
Građanima je važno uspostaviti bolju komunikaciju s predstavnicima lokalnih vlasti kako bi mogli slati svoje primjedbe i prijedloge.
Studentice iz Sarajeva Medina Sadiković i Iman Felah su upoznate sa pravima i kome se mogu obratiti na nivou svoje općine. Medina prenosi svoje iskustvo i kaže kako joj načelnik njene općine nikada nije odgovorio na mail.
„Dobila sam odgovor od asistentice koji i dalje nije odgovarao mom pitanju. Također mi općinski vijećnici nikada nisu odgovorili na mailove i poslane upite“, navodi Medina.
Iman se do sada nije obraćala općinskom načelniku, ali kaže da su njene komšije imale dobro iskustvo s predstavnicima lokalne zajednice u kojoj živi.
Elma, pravnica iz Sarajeva, ističe da se kroz rad predstavnika stanara i mjesnu zajednicu obraćala općinskim organima sa zahtjevima se stanarima omoguće određene aktivnosti ili da uredi okruženje u kojem borave.
„Konkretno, da nam se dodijeli više kontejnera za odvoz otpada, da se angažuju češće policijske patrole u večernjim satima zbog povećanih krivičnih dijela…“, kaže Elma.
Isto iskustvo je imao i Aldin Gabela, mašinski inženjer, koji je više puta pokretao inicijative i slao upitnike za tekuće probleme u svojoj lokalnoj zajednici.
„Uvijek sam dobijao povratnu informaciju od organa Općine. Moja lokalna zajednica ima odličan način komunikacije i svaki građanin može poslati fotografije i opis problema putem vibera. Nakon izlaska inspekcije na teren građanin dobija povratnu informaciju s planom rješavanja problema“, kaže Aldin.
Građani s kojima smo razgovarali smatraju da je moguće dodatno poboljšati komunikaciju između njih i predstavnika lokalne zajednice. Elma misli da bi se ljudi trebali osvijestiti kada je riječ o vlastitim pravima u lokalnoj zajednici.
„Moramo zahtijevati rad tokom cijelog mandata lokalne vlasti, jer je evidentno da se većina davno započetih poslova realizira baš uoči izbora. Svjesna sam da to ljudi vide i da se mire s tom činjenicom. Imam sreću da živim u općini u kojoj se konstantno vidi napredak, ali čak i u njoj posljednjih mjeseci se završavaju višegodišnji projekti koji su mogli biti davno okončani“, navodi naša sugovornica.
Kako bi mogla realizirati više projekata, a i zbog manjeg budžeta, lokalna zajednica treba imati bolju saradnju i usklađene zakonske okvire s višim nivoima vlasti. [AS4] Primjer kako ukazati da je potrebno poboljšati status i mogućnosti lokalnih zajednica navodi direktor Saveza općina i gradova FBiH koji kaže da zajednice udružene kroz ovaj savez intenzivno rade na donošenju novih zakona kao i izmjenama postojećih.
„Primjer su Zakon o građevnom zemljištu i Zakon o zabrani raspolaganja zemljištem koje se vodi kao državna svojina. Lokalnim zajednicama je onemogućeno investiranje čak i u komunalnu infrastrukturu, a posebno u gospodarske projekte, sport , kulturu i obrazovanje. Apsurdno je da se zemljišta na kojima se nalaze groblja vode kao državna svojina“, ističe Mišurić Ramljak.
Šta lokalne vlasti mogu učiniti da bi povratile povjerenje građana? Prema mišljenju analitičara Huskića, potrebno je uvesti jasne mehanizme za praćenje i evaluaciju predizbornih obećanja.
„Drugo, potrebna je veća komunikacija s građanima kako bi se objasnilo šta je moguće ostvariti u realnim uvjetima. Također je potrebno osigurati da lokalni budžeti budu usmjereni na prioritete koji su od najveće važnosti za zajednicu. U procesu osamostaljivanja republika u bivšoj Jugoslaviji puno ovlasti oduzimalo se od općina. Teško se vraćaju te ovlasti tamo gdje bi zaista trebale biti. U Njemačkoj, naprimjer, postoji princip supsidijarnosti, što znači da se pitanje rješava na najnižem nivou i tek ako se ne može riješiti na tom nivou, onda se izdiže na viši. To nije način na koji je generirana struktura u BiH. Jedna od stvari koju BiH još uvijek nije dosljedno provela je Europska povelja o lokalnoj samoupravi Vijeća Europe, koja insistira da se lokalni nivoi učine dovoljno potentnim, da im se vrate ovlasti i novac“, kaže Huskić.
Jedan od glavnih izazova je kako uvjeriti građane da povećaju izlaznost na lokalnim izborima, kaže Vehid Šehić te navodi nekoliko primjera.
Na prvom mjestu, prema njegovom mišljenju su kampanje informiranja putem medija, društvenih mreža i javnih tribina koje mogu značajno doprinijeti povećanju svijesti. Također, transparentnost i odgovornost lokalnih vlasti mogu povećati povjerenje građana i motivirati ih da učestvuju u izborima. Uloga medija, civilnog društva i nevladinih organizacija je od presudne važnosti u praćenju i izvještavanju o ostvarivanju predizbornih obećanja.
Dalio Sijah, glavni urednik Istinomjera, kaže da su prethodnih mandata pratili ispunjenost predizbornih obećanja u nekoliko lokalnih zajednica u BiH te da je ispunjenost obećanja na ovom nivou bila dosta veća u odnosu na više nivoe vlasti.
„Znala je doseći i više od 70% u nekim općinama i gradovima. Međutim. postoje i primjeri mnogo nižeg procenta ispunjenosti predizbornih obećanja. Treba naglasiti da se i broj datih obećanja razlikovao kada se uporede kandidati, pa tako u aktuelnom mandatu imamo načelnike koji su u svom programu imali svega desetak, dok su neki dali i više stotina obećanja“, kaže Sijah.
Vehid Šehić ističe da smo svjedoci kako u kampanji političari mnogo toga obećaju, a da se nakon izbora malo toga ispuni.
„Kada političari dobiju povjerenje birača da mogu upravljati naredne četiri godine interesima građana BiH, vrlo često zaborave obećanja iz kampanje. Vjerujem da dolazi bolje vrijeme i da će se stvari početi mijenjati i kod birača i kod političara. Predstavnici vlasti moraju shvatiti da je njihov osnovni zadatak vođenje politike u općem interesu svih građana, a ne uskostranački interesi. Politika je vrlo zahtjevno zanimanje, ali kada je svedete na nivo da se njome može baviti svako, onda imate situaciju kao u Bosni i Hercegovini“, pojašnjava Šehić i dodaje da društveni ambijent u BiH vrlo često izgleda kao produkt procesa koji su karakteristični za partitokratski sistem djelovanja.
Građani moraju biti svjesni značaja lokalne samouprave i njenog utjecaja na živote kako bi mogli donositi informirane odluke i aktivno učestvovati u procesu njihovog donošenja. Samo kroz angažman i svijest je moguće graditi jače i efikasnije lokalne zajednice koje odgovaraju na potrebe svojih građana.
(Fena)
