Nakon prošlogodišnjeg vanjskotrgovinskog deficita, koji je iznosio više od 11 milijardi KM, dramatičan pad izvoza bh. ekonomije nastavljen je i u periodu januar – april ove godine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz je iznosio 5,32 milijarde KM, što je za 8,3 posto manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je vrijednost uvoza 9,29 milijardi maraka i za 5,6 posto je viša u odnosu na period januar – april prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom je na niskih 57,3 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit iznosio je 3,97 milijardi KM.
Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 847 miliona KM i za 24,7 posto je manji nego u istom razdoblju 2023. U zemlje EU izvezli smo 3,96 milijardi KM ili 7 posto manje nego lani.
“Ovi podaci ukazuju na pogoršanje trgovinskog balansa, a posebno zabrinjavajući je pad izvoza u zemlje CEFTA za 24,7 posto, dok je uvoz iz tih zemalja ostao gotovo nepromijenjen. Smanjenje izvoza u zemlje EU za 7 posto, uz istovremeni porast uvoza za 6,3 posto, također doprinosi nepovoljnom trendu“, kaže profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e Ljiljan Veselinović.
Pad izvoza BiH posljedica je smanjenja potražnje za nekim proizvodima i ekonomske krize u Evropi, posebno na glavnim izvoznim tržištima, poput Njemačke. Loš trend može trajati privremeno, kaže profesor Veselinović, ali trenutna situacija zahtijeva poduzimanje mjera koje bi stimulirale izvoz.
“Kao što su unapređenje konkurentnosti domaćih proizvoda, diversifikacija izvoznih tržišta i poticaji za proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda, koji se mogu plasirati i na stranim tržištima“, ističe Veselinović.
Salih Lemeš, generalni direktor “Alternative” iz Sarajeva, jednog od najvećih proizvođača termoizolacionih panela, krovnih i fasadnih limova i prateće građevinske galanterije, kaže da na tržišta koja su u padu, poput Njemačke ili Srbije, izvozi i više nego ranije.
“Imamo u BiH nekoliko firmi koje prave modularne kuće, a mi ih pratimo našim materijalima i sve su u naglom usponu. Čak se i domaće tržište budi, iako je proljeće uvijek bilo “tiše”. Stanogradnja u Njemačkoj je ozbiljno stala zbog visokih kamata, pa je zakočila i prodaju namještaja, uslužne i druge djelatnosti“, kaže Lemeš.
Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 847 miliona KM. (izvor: akta.ba)
