Privredni rast BiH u ovoj godini trebao bi biti dvostruko veći nego u 2023., inflacija bi sa 6,1 trebala pasti na oko 3 posto, a BDP sa 1,8 posto u prošloj godini porasti na 2,5 posto u 2024., prognoze su Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prezentirane na konferenciji za novinare u Sarajevu. Međutim, MMF upozorava na rastuću opasnost od budžetskog deficita, preveliku javnu potrošnju i činjenicu da je rastuće potrebe vlada teško zadovoljiti.
Nacionalni ključ
“Imamo nepotrebno preveliku administraciju na svim razinama državnog ustroja, trebalo bi prijeći s riječi na djela i smanjiti troškove na svim razinama, jer jednostavno vidimo da se negdje po nacionalnom ključu ili eventualno stranačkoj pripadnosti dupliraju ili više usložnjavaju radna mjesta, što za sobom povlači ne samo broj uposlenih već i materijalna sredstva. Osim ovog oblika informatizacije, digitalizacije, imamo i neproduktivno zapošljavanje, što poskupljuje sve i traži dodatna finansijska sredstva”, kaže Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Analitičari MMF-a još jedanput su upozorili i na niske kamatne stope u BiH, što, prema njihovom mišljenju, inflaciju drži visokom, ali Šain konstatira da se svi mehanizmi iz Evrope ne mogu linearno prenositi u BiH.
Novčana sredstva
“Mi za unutrašnje potrebe, izuzev nekih budžetskih i investicionih sredstava, koristimo pretežno novčana sredstva koja su već unutar BiH i sve banke u BiH su u principu izrazito profitabilne. To znači da njima faktički ne treba taj dio prihoda koji bi imali s rastom kamatnih stopa. S druge strane, podizanje kamata otežalo bi rad privrede i stanovništva, jer bi poskupjeli izvori finansiranja”, pojašnjava prof. dr. Željko Šain.
Nije ponder na domaćoj inflaciji, nego pretežno na uvoznoj i na poremećenim robno-novčanim tokovima koji su vezani za međunarodne trgovinske odnose. Hvala MMF-u, ali rast kamata nije potreban jer bi narušio postojeću ekonomsku situaciju, smatra Šain.
(Akta.ba)
