Šta očekuje BiH u nastavku ove, ali i tokom 2024. godine? Hoće li doći do smanjenja inflacije, gospodarskog rasta ili nas pak čekaju neki novi izazovi? Sve su to pitanja kojima se bavi novo izvješće Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana, a koje donosi okvirni zaključak kako će 2023. donijeti usporavanje svih ekonomija, pa tako i u BiH.
No, u 2024. očekuje nas ubrzanje ekonomskog rasta na zapadnom Balkanu na 3 posto u 2024. u uslovima daljnjeg oporavka u Evropskoj uniji, glavnom trgovinskom partneru regije, dok bi niža inflacija trebala doprinijeti rastu raspoloživog dohotka i pružiti podršku potrošnji. |
Kada je riječ o BiH, u ovoj nas godini, procjena je Svjetske banke, očekuje daljnje usporavanje rasta realnog proizvoda na 2,2 posto vođenog sporijom privatnom potrošnjom i sporijim izvozom. Ako se ta procjena usporedi s ostvarenim rastom u prethodnim godinama, vidljivo je o kakvom se izazovu za domaću ekonomiju radi. Naime, u 2022. godini realni rast BDP-a iznosio je 3,9 posto, dok je u 2021. zabilježena stopa od čak 7,4 posto. Usporavanje ekonomskog rasta u BiH bit će praćeno s nekoliko pojava u ekonomskom prostoru, pa se tako očekuje se da će naglo usporavanje izvoza dovesti do povećanja vanjskog deficita u 2023. g. na oko 4,7 posto BDP-a. Osim toga, čini se kako će i vladine blagajne biti na udaru, pa se, nakon fiskalnog suficita od 0,4 posto BDP-a u 2022. g., u 2023. godini očekuje povratak deficita, dijelom i zbog općinskih izbora koji će se održati u 2024. godini. Ipak, očekuje se da će se do 2025. godine fiskalno stanje opet uravnotežiti. S druge strane, optimizam bi se mogao pronaći u dijelu izvješća koje govori o konačnom usporavanju rasta cijena. Slabija privatna potrošnja i pad cijena prijevoza za rezultat bi mogli imati stopu inflacije od 5,8 posto u 2023. godini, što predstavlja značajno usporavanje nakon što je u 2022. godini zabilježeno 14 posto. I u razdoblju 2024. – 2025. godine očekuje se stabilizacija inflacije na oko 2 posto godišnje na krilima nižih cijena prijevoza, odnosno u skladu s inflacijom prije pandemije. No, svakako pritom treba ukazati na činjenicu da usporavanje inflacije ne znači nužno povratak cijena na razine kakve su bile prije, već je izvjesno kako se radi o sporijem rastu cijena proizvoda. Takvo što trebalo bi dati dovoljno vremena za ojačavanje životnog standarda kroz nužan rast plata i penzija. A šta pak čeka ekonomsku zajednicu u regiji u 2024.? Prema projekcijama Svjetske banke, rast će se u 2024. ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i BiH, kao i na Kosovu, pod utjecajem povećanja potrošnje i investicija. – Uprkos višestrukim šokovima, zemlje zapadnog Balkana uspjele su zabilježiti rast, otvoriti nova radna mjesta i smanjiti stupanj siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ove regije – rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan. – Ohrabruje činjenica da zapadni Balkan nastavlja ostvarivati napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija zapadne Evrope. Međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolirao i prerastao u održivi rast – zaključila je ona. |
U ovoj regiji, navodi se, potreban je i veći obujam ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi. – Poljoprivreda je jedan od sektora na koji najznačajnije utiču suše, skraćivanje godišnjih doba i nepredvidivost obrazaca vremenskih prilika. Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije zapadnog Balkana mogle bi nastaviti povećavati produktivnost poljoprivrede unatoč nepovoljnom utjecaju klimatskih promjena i biti u stanju održivo proizvoditi više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, među ostalim, i u EU – izjavila je Natasha Rovo, viša ekonomistica Svjetske banke i jedna od autora izvješća. Informacije koje su iznesene u izvješću Svjetske banke trebale bi biti svojevrsna vodilja institucijama na svim razinama vlasti u BiH u procesu donošenja i provedbe reformskih zahvata u ekonomskom prostoru, s kojima bi se zemlja onda mogla lakše suočiti s izazovima, poput deficita u vanjskog trgovini, pada BDP-a, ali i još uvijek visokih stopa inflacije, piše Večernji.ba. (Tuzlanski.ba)
