Nova istraživanja pokazuju: „Sindrom sagorijevanja na radnom mjestu“ je kriza međunarodnih razmjera

U Centru za mentalno  zdravlje Doma zdravlja u Zenici bilježe sve češći „Sindrom sagorijevanja na radnom mjestu“ kao uzrok kratkotrajnih ali i dugotrajnih odsustvovanja sa radnog mjesta zaposlenika u Zenici. Nova istraživanja pokazuju: „Sindrom sagorijevanja na radnom mjestu“  je kriza međunarodnih razmjera.

Istovremeno prisustvo više stresora na poslu, loši uslovi na radnom mjestu, prevelika očekivanja menadžera, loša oprema, male plate, loša higijena, narušeni međuljudski odnosi, opšte stanje u društvu itd. te dugotrajna izloženosti istima dovodi do sindroma izgaranja na poslu – sindroma „Burnout“, koji može biti udružen s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika.

Šta kaže struka i šta kaže praksa? Je li Burnout čest razlog odsustva sa posla? Za Zenicainfo govori Mr.sc Tajib Babić diplomirani psiholog iz Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Zenica:

Nažalost najčešća dijagnoza u posljednje dvije, tri godine u Centru za mentalnu rehabilitaciju Doma zdravlja Zenica sa kojom se mi susrećemo a samim tim i naši korisnici usluga ili klijenti jeste upravo Sindrom profesionalnog stresa odnosno sindrom pregorijevanja koji je u stvari posljedica ili najčešća posljedica dugotrajne izloženosti raznoraznim stresorima na poslu na koje osoba svojim intelektualnim, profesionalnim, emocionlanim karakteristikama nije oščekivao niti je bio spreman da to više trpi i na kraju svega, nakon mnogih manjih signala, upozorenja da osoba nešto poduzme po tome pitanju dođe do razvijanja sindroma pregorijevanja, ako što rekoh, najčešće posljedice dugotrajne izloženosti nekim nelogičnostima na poslu. Tako da osoba nakon nekog perioda osjeti psihofizički zamor, raznorazne i fizičke i psihološke posljedice izloženosti stresu, umor, glavobolje, lupanje srca, preznojavanje, cinizam, uznemirenost, osjećaj tjeskobe i strepnje. Počesto zabrinutost za svoj status, pitanje je li do mene ili je do nekoga drugoga. Počesto razmišljau o tome da nisu zadovoljni svojim  profesionlanim radnim statusom, da se osjećaju „progonjenom  zvjerkom“, ugroženi za blisku budućnost. Počesto troše i previše kahve, alkohola, psihoaktivnih supstanci, dakle medikamenata. Problemi su i sa usnivanjem, čestim intruzivnim mislima, izbjegavanje izlaska u socijalno okruženje, koje im inače godi, relaksaciju, sportske aktivnosti itd.“, rekao je za Zenicainfo Mr.sc Tajib Babić diplomirani psiholog iz Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Zenica.

Sve pomenuto doprinosi da čovjek postane manje funkcionalan, ne može svoje misli i pažnju usmjeriti na posao, pravi više grešaka i više povreda,. Ima li tome lijeka i šta struka preporučuje i  radnicima i menadžerima, odnosno poslodavcima psiholog Babić kaže:

Da bismo imali uspješan biznis i posao treba nam kvalitetan zaposlenik koji je zadovoljan na svom poslu, koji je vezan za svoj posao, emotivno vezan ne svezan i koji posao doživljava kao svoj, obavlja ga kao kod sebe kući i kao što bi želio da neko za njega radi. Samim tim bi i menadžeri, direktori, rukovodioci a i zaposlenici  od čistačice, evo kod nas preko sestre, psihologa, doktora, menadžemnta svi bili kao jedna velika značajna porodica, ili kod vas na televiziji, i zajedno funkcionisati za boljitak Doma zdravlja, Televzije, našega Grada općenito govoreći“, izjavio je  Mr.sc Tajib Babić diplomirani psiholog iz Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Zenica.  Zaključak se sam nameće, sa Burnuotom na gubitku su i poslodavci, radnici, menadžeri, porodica, djeca ali i šira zajednica. (T.B.)