Milijarde zaduženja u bankama: Hrane li se građani BiH na kamate?

Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da među gotovo 11 milijardi KM, koliko su kod komercijalnih banaka u prvih deset mjeseci ove godine kreditno zaduženi bh. građani, više od 70 posto ili gotovo osam milijardi su nenamjenski potrošački krediti.

Jedanaest je milijardi razloga da se zapitamo živimo li mi u dužničkom ropstvu i hranimo li se na kamate. Nadležne agencije potvrđuju visoku stopu revolving nenamjenskih kredita, a garanciju daju za visinu kamatne stope, bez obzira na rast eurobora.

“Sa većom dozom izvjesnosti gledamo na period koji je ispred nas i mi ne očekujemo korekcije koje će preći 200 baznih poena ili dva posto kako smo to ranije najavljivali”, kazao je Admil Nukić, pomoćnik direktora za bankarsku superviziju.

Kada je riječ o servisiranju kredita i banaka građani ne žele da se zadužuju ili bi najradije samo opsovali.

“Čini se da je situacija svakog dana sve gora. Banke su lihvarska društva ovdje i uzimaju ljude kako stignu”, “Nisam možda mjerodavna, nisam ta koja bi o ugroženosti govorila, ali teško da se može živjeti sa ovim penzijama”, “Ne želim zaista ni u kakve kredite ulaziti, sreća je pa imam stan. Razumijem neke ljude koji su prinuđeni da uzimaju kredit jer nemaju drugu opciju, ali ne razumijem ljude koji uzimaju kredite da bi išli na odmore”, “I ono kredita što sam imao to je sa bankom išlo po nekom dobrom ugovoru. S tim što su kamate bile veće nego što sam volio, ali tako je bilo”, rekli su nam građani.

Građani su u krizi prepoznali fiksne kamatne stope kao bolje rješenje za namjenske kredite, no ekonomisti ističu da je svaki kredit ruski rulet i da se dugoročno ne može prognozirati koja je vrsta kamatne stope ustvari dobitna.

“Ne možete vi ako ste digli kredit za narednih 30 godina, ne bi trebali paničiti što su malo više kamate u ovoj ili narednoj godini, jer možda će za pet godina biti opet vrijeme jeftinog novca i možda će na tom prosjeku od 30 godina biti prosječna niža varijabilna u odnosu na inicijalno fiksna kamatna stopu. Još u tom kontekstu ne znamo ko su gubitnici, a ko dobitnici”, naveo je Admir Čavalić, ekonomski analitičar i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH.

Sa inflacijom i recesijom, a i bez nje ekonomisti su sigurni da su uvijek na gubitku građani koji se nisu odgovorno i namjenski zadužili, odnosno, korisnici revolving kredita koji u momentu osiguravaju osjećaj kvalitetnijeg života u odnosu na onaj koji sebi realno mogu priuštiti.

Iako smo prestali biti zemlja u kojoj se ljudi raduju i slave kad dobiju nenamjenski kredit, revolving krediti su još visoko pozicionirani u kreditnom portfoliju naših građana. Zbog čega nije zgoreg ponoviti još jednom da se krediti uzimaju odgovorno i samo s dugoročnim ciljevima i interesima.

N1 BiH