I za ove Opće izbore u Bosni i Hercegovini održane u nedjelju, 2.oktobra 2022. godine, birački odbori su se pokazali kao najslabija karika u lancu upravljanja izbornim procesom u Bosni i Hercegovini, navodi se u saopćenju Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercehovine.
Zbog neispunjavanja propisanih obaveza, dodaje se u saopćenju, članova biračkih odbora javnost u Bosni i Hercegovini još nema uvid u rezultate izbora sa redovnih biračkih mjesta.
Naime, ističu iz CIK-a, odgovornosti organa za provođenje izbora su jasno precizirane. Za zakonito glasanje i brojanje rezultata na redovnom biračkom mjestu je odgovoran birački odbor, a ako on to ne izvrši odgovornost za pravilno utvrđivanje rezultata je na općinskoj ili gradskoj izbornoj komisiji.
Centralna izborna komisija BiH odbacuje svaku kritiku koja dolazi u vezi sa “sporom” objavom izbornih rezultata, pogotovo od političkih stranaka čiji su predstavnici bili članovi biračkih odbora.
Trenutno pojedine izborne komisije osnovnih izbornih jedinica u BiH, po naredbi CUK-a, otvaraju vreće i pravilno utvrđuju rezultate sa redovnih biračkih mjesta na kojima birački odbor nije zakonito završio posao (pogrešno pakovanje izbornog materijala, pogrešno popunjavanje obrazaca u kojima npr. kandidat ima više glasova od njegove političke stranke i druge matematičke nelogičnosti).
U zadnja dva dana CIK je izdao naredbu o otvaranju vreća sa glasačkim materijalom na oko 1.000 biračkih mjesta u više od 60 općina ili gradova za različite nivoe vlasti za koje su provedeni izbori. Rok za izvršenje naredbi je večeras do ponoći, navodi se saopćenju.
Sve dok se ovaj posao ne završi CIK nije u mogućnosti objaviti podatke o rezultatima sa svih redovnih biračkih mjesta.
– U isto vrijeme u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu odvija se proces koji je u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH, sumiranje rezultata sa glasanja u odsustvu, putem mobilnog tima, nepotvrđenim listićima kao i birača koji su glasali u inostranstvu. Objava svih utvrđenih izbornih rezultata će uslijediti tek kad se objedine rezultati iz Glavnog centra za brojanje i svih rezultata sa redovnih biračkih mjesta navode iz CIK-a.
Nakon toga. dodaju, slijedi podnošenje zahtjeva za ponovno brojanje u roku od tri dana u skladu sa članom 5.30. stav (1) Izbornog zakona BiH. Tako da je prije utvrđivanja izbornih rezultata preuranjeno podnositi zahtjeve za ponovno brojanje glasačkih listića kao i prigovore na izborne rezultate.
U fazi razmatranja prigovora i zahtjeva za ponovno brojanje CIK će svaki prigovor koji primi pa i od neovlaštene osobe, smatrati inicijativom za djelovanje po službenoj dužnosti. Prilikom utvrđivanja nepravilnosti, navodi se u saopćenju, uzimat će se u obzir sve primjedbe iz zapisnika o radu biračkih odbora, izvještaji posmatrača o nepravilnostima, raniji prigovori o sumnjama u lažno predstavljanje u biračkim odborima, očigledne prepravke i nelogičnosti na obrascima sa rezultatima, kao i druge informacije o nepravilnostima dostavljene od supervizora i sigurnosnih agencija.
– Još jednom se pokazala opravdanom inicijativa Centralne izborne komisije BiH za izmjene Izbornog zakona BiH u vezi sa sastavom i načinom popune biračkih odbora, jer očigledno krajnje ispolitizirani birački odbori, svojim nezakonitim postupanjima i neizvršavanjem zadataka nanose nemjerljivu štetu izbornom procesu u BiH – zaključeno je u saopćenju CIK-a.
