Svjetska zdravstvena organizacija: Naš most Zenica primjer dobre prakse u oblasti zdravog starenja

Od
Zenicainfo
-

Svjetska zdravstvena organizacija uključila je udruženje Naš most Zenica u globalnu bazu inicijativa dobre prakse koji osnažuju starije osobe i afirmišu zdravo starenje. 

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je napore udruženja Naš most Zenica da kroz umjetnost i kulturu ohrabri starije osobe u BiH da se aktivnije uključuju u društveni život zajednice, socijalizuju se i pozitivno utiču na svoje i opšte psiho-fizičko zdravlje. Naš most Zenica jedina je institucija/organizacija iz BiH koja je uvrštena u globalnu bazu Svjetske zdravstvene organizacije kao primjer dobre lokalne prakse prilagođene i naklonjene osobama treće životne dobi.

Zeničko udruženje Naš most kroz različite umjetničke i kulturne inicijative okuplja starije osobe iz Zenice i okolnih mjesta. Većina članova/ica udruženja su starije osobe koje ranije nisu slikale niti su se bavile kreativnim radom. Kroz kreativne aktivnosti udruženja, oni slikaju zajedno, uče nove kreativne vještine i međusobno se podučavaju o različitim slikarskim tehnikama i rukotvorinama, te na taj način razvijaju nove interese i upoznaju nove prijatelje, što pomaže očuvanju njihovog mentalnog zdravlja.

Udruženje Naš most Zenica zasnovano je na volonterskom angažmanu osoba starije životne dobi koji provode i organizuju sve aktivnosti udruženja. Osim kurseva slikanja i izrade rukotvorina, udruženje organizuje različita kreativna druženja, izložbene sajmove radova članova/ica udruženja, umjetničke izložbe, promocije knjiga i likovne kolonije.
Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, oko 14 posto stanovništva u BiH starije je od 65 godina. UN procjenjuje da će 2060. godine učešće osoba u dobi od 65 godina i onih starijih od 65 u ukupnoj populaciji u BiH biti iznad 30 posto. Međutim, bez obzira na njihovu brojnost, osobe treće životne dobi su jedna od najmarginalizovanijih društvenih grupa u BiH. Penzije, koje se u prosjeku kreću između 320 i 360 konvertibilnih maraka, iznose oko 42 posto prosječne plate u BiH. Veliki broj starijih osoba u BiH živi na rubu egzistencije.

Osim siromaštva, usamljenost i društvena izolovanost su neki od najvećih izazova s kojima se suočavaju starije osobe, navodi se u nekoliko izvještaja i studija koje su se bavile ovom populacijom. Institucija Ombudsmena za ljudska prava u BiH objavila je 2010. godine Specijalni izvještaj o stanju ljudskih prava starih osoba u BiH jer je, prema broju prijava ovoj instituciji, ustanovljeno da su starije osobe česte žrtve diskriminacije i kršenja ljudskih prava. Izvještaj je iznio niz problema s kojim se susreću stare osobe i njihove porodice, pogotovo u oblasti institucionalnih usluga za starija lica.

Nepostojanje dovoljnog broja inicijativa koje zainteresovane starije osobe uključuju u aktivnosti unapređenja života je identifikovano kao značajan problem: „Na nivou zajednica postoji veoma mali broj inicijativa koje zainteresirane starije osobe uključuju u aktivnosti unaprjeđenja života. Iz ovog razloga, raznovrsne sposobnosti, vještine i znanja starijih osoba ostaju neiskorištene, dok one, usljed isključenosti, postaju podložne mentalnim bolestima (prvenstveno depresiji) koje imaju značajan negativan učinak na kvalitet života starijih osoba“, navodi se u Nacrtu Strategije za unapređenje položaja starijih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2018. – 2027. godine.

Isto je utvrdilo i istraživanje Caritasa Biskupske konferencije BiH „Pričali smo sa siromasima“ iz 2010. godine. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 1200 korisnika Caritasovih programa, od kojih se više od 47 posto izjasnilo kao „stare osobe u potrebi“. Prema nalazima ovog istraživanja, najveći problemi s kojima se susreću stare osobe su narušeno zdravlje, nedovoljna primanja i usamljenost.

POVEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA