Osnovne životne namirnica iz dana u dan su sve skuplje, plate i penzije iste. Kako bi izašli nakraj s teškom svakodnevicom, sve je više onih koji posežu za kreditnim zaduženjima. No sve veći je i strah od rasta kamatnih stopa. Iz Centralne banke BiH poruka – rasta neće biti.
Život u BiH postaje sve skuplji. Dok stopa inflacije raste, plate stagniraju. Veći rashodi od primanja osnova su ekonomske krize, kako pojedinca tako i države. Da bi preživjeli, brojni građani u BiH biraju opciju kreditnog zaduživanja. A osim instant finansijske injekcije, kredit svakom dužniku donosi dozu straha i neizvjesnost kako će teći proces vraćanja kredita, a tu je i strah od rasta kamatnih stopa, objavila je Federalna TV.
“Treba imati u vidu realnu kamatnu stopu i stopu inflacije i mora se u kamatnu stopu ugraditi i stopa inflacije da bi se sačuvao kapital, o čemu će banke, naravno, voditi računa. Jedno je pitanje razina realnih kamatnih stopa, a drugo je razina nominalnih koje će, što nas obično interesuje, morati uzeti u obzir stopu inflacije bez ikakve dileme. Pogoršat će se stanje u svakom slučaju”, smatra prof. Vjekoslav Domljan, rektor SSST-a.
Zbog trenutnog rasta inflacije bilo bi realno očekivati i rast kamatnih stopa, međutim, Evropska unija nije spremna priznati realno stanje, pa tako ne može ni povećati kamatne stope. A u BiH ponuda novca u bankama je mnogo veća od potražnje, što je dovoljan razlog da kamatne stope ostanu iste, poručuju iz Udruženja banaka BiH.
“Puno manja potražnja za kreditima od ponude i banke ne mogu povećavati stopu kad imaju viška novca u opticaju dok je god takva likvidnost, a s druge strane kad pogledamo realnu potražnju, ta mala potražnja – to je naš problem. Mala potražnja za kreditima znači da smo izuzetno nerazvijeni”, ističe Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH.
Na kamatne stope utiče njihovo stanje na tržištu eurozone, jer su varijabilne kamatne stope u BiH vezane za EURIBOR. Shodno tome, iz Centralne banke poruka da neće doći do rasta kamatnih stopa:
“Prema najavama Evropske centralne banke (ECB), u skorijem periodu ne bi trebalo doći do rasta referentnih kamatnih stopa u eurozoni. Dakle, povećanje kamatnih stopa se ne očekuje sve dok ne dođe do promjena uslova zaduživanja u eurozoni i dok su izvori finansiranja na domaćem tržištu – depoziti stabilni”, poručuju iz Centralne banke BiH.
Dakle, građani zasad mogu odahnuti – rasta kamatnih stopa, uvjeravaju nadležni, neće biti, ali istovremeno zbog aktuelnih globalnih kretanja ko može garantovati da poskupljenja namirnica neće biti?
Bez monetarne politike, plana i instumenata za provedbu bolje i kvalitetnije ekonomske politike, nova poskupljenja znače i nove udare na ekonomiju. Za državu teško, za građane još teže. Konačno je vrijeme da se pronađe dugoročno rješenje, kojeg za sada nema.
