Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine uputilo je predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH Mirsadu Zaimoviću i svim zastupnicima inicijativu za hitno donošenje zaključka kojim će naložiti Vladi FBiH da donese odgovarajuće odluke kojima će ograničiti rast cijena električne energije za privredna društva.
„Nalaže se Vladi FBiH da u cilju zaštite industrijske proizvodnje u FBiH, očuvanja radnih mjesta i konkuretnosti privrednih društava iz FBiH, te u cilju sprečavanja daljih poremećaja u lancu snabdijevanja građana u FBiH hitno poduzme sve neophodne mjere i da putem upravljačkih odbora u javnim elektroprivrednim preduzećima u FBiH donese odgovarajuće odluke kojima će se ograničiti rast cijena električne energije za privredna društva koja se ne snabdijevaju u okviru univerzalne usluge“, prijedlog je zaključka kojeg je dostavilo UPFBiH predsjedavajućem i zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
U nastavku je kompletan tekst inicijative koje je UPFBiH uputilo predsjedavajućem i zastupnicima Predstavničkog doma Parlamenta FBiH:
„Privredna društva u FBiH (industrija i ostali kupci koji se ne snabdjevaju u okviru univerzalne/javne usluge snabdijevanja električnom energijom) od strane JP Elektroprivreda BiH d.d. su počeli da dobijaju prijedloge ugovora za snabdijevanje električnom energijom u 2022. godini sa cijenama koje su 200 do 300 posto veće (3-4 puta veće!!!) od cijena u 2021. godini.
Povećanje cijena električne energije za 2022. godinu će većinu poslodavaca dovesti u situaciju koju neće moći prevazići zbog čega će biti prisiljeni „gasiti“ proizvodnju i otpuštati radnike. Za poslodavce koji proizvedenu robu plasiraju na domaće tržište jedini način za opstanak će biti povećavanje cijena svojih krajnjih proizvoda za plasman na domaćem tržištu što će se značajno odraziti na sve ostale životne tokove u FBiH. Rast cijene izlaznih proizvoda će se direktno odraziti na građane FBiH, jer će cijene u maloprodaji porasti, a i na izvoznu konkurentnost privrednih društava čime je opet ugrožen njihov rad.
Ovakvo povećanje cijena električne energije za industrijske kupce u ovolikom iznosu nema racionalno uporište (izuzev nedavno najavljenog povećanja nabavne cijene uglja za termoelektrane za 20 posto), niti slijedi logiku koju bi trebalo da provode javna preduzeća. Ono što kompletnu situaciju još dodatno usložnjava je činjenica da je prosječna cijene električne energije u 2021. godini za industrijske kupce u RS-u cca 20 posto niža nego u FBiH. Prema informacijama sa kojima Udruženje poslodavaca FBiH raspolaže, a i prema javno dostupnim informacijama, za industrijske kupce u RS-u je najavljeno povećanje cijene električne energije 10-15 posto, za razliku od JP Elektroprivreda BiH koja povećava cijenu za 300 posto! Uticaj ovakvih cijena na konkurentnost privrednih društava iz FBiH u poređenju sa privrednim društvima iz RS-a je katastrofalan.
Nema nikakve sumnje da će ovakvo poskupljenje imati katastrofalne posljedice za najveći broj građana FBiH. Posljedice se ogledaju u sljedećem:
– Manje radnih mjesta
– Manje plaće
– Manji izvoz
– Veća inflacija
– Niži standard građana
– Povećanje broja odlazaka mladih ih BiH.
Uzimajući sve gore navedeno u obzir, te imajući u vidu:
- da je došlo do neočekivanih poremećaja na međunarodnom, odnosno evropskom tržištu električne energije, prvenstveno izazvanih povećanjem cijene gasa i dozvola za CO2 emisije (CO2 takse),
- da je došlo do poremećaja na unutarnjem tržištu električne energije prvenstveno izazvanih odlukom JP Elektroprivreda BiH da radikalno poveća cijenu električne energije privrednim društvima koja se ne snabdijevaju u okviru tzv. univerzalne/javne usluge,
- da maloprodajno tržište električne energije u BiH (koje je formalno otvoreno) praktično ne postoji. Izuzev elektroprivreda u BiH ne postoje drugi aktivni snabdjevači. U BiH apsolutno dominiraju elektroprivrede (svaka na svom području i bez „zalaženja“ jedna drugoj u „njeno područje“). Ako slučajno postoji neki kupac koji se ne uklapa u prethodno navedeno to je samo „incidentna pojava“. Činjenica je da u BiH ne postoji maloprodajno tržište električne energije i da je samo dio krajnjih kupaca (industrija, odnosno kupci na 10, 35 i 110 kV) izložen navodnom maloprodajnom tržištu električne energije, odnosno „dobroj volji“ elektroprivreda i njihovom tumačenju tržišta električne energije. Dovoljno je samo proanalizirati cijene električne energije za iste kategorije kupaca (10, 35, 110kV) kod različitih elektroprivrednih snabdjevača u BiH (EP BiH, EP HZHB, ERS) i biti će jasno da maloprodajno tržište u BiH ne postoji, odnosno da se nisu stekli uslovi za njegovo funkcioniranje, jer elektroprivrede jedna drugoj „ne ulaze u zonu njihove nadležnosti“ i kupci su prepušteni „ograničenom monopolu“. Brojka od 20 i više registrovanih snabdjevača (kojom se često manipuliše kao dokazom o otvorenošću tržišta) daje potpuno iskrivljenu sliku, jer prema zakonskom okviru postoji jedna dozvola (licenca) koja se koristi za trgovinu električnom energijom u BiH i za snabdijevanje krajnjih kupaca u BiH,
- da je nelogično da dva javna preduzeća u istoj državi imaju cijene za istu kategoriju kupaca za isti proizvod koje se razlikuju za 100 ili više posto. Očigledno nešto nije u redu.
- da je BiH izvoznik električne energije i da cijene za domaće kupce ne bi trebale direktno da zavise od cijene električne energije na evropskom tržištu, jer u suprotnom kakve koristi imamo od toga što smo energetski neovisni i što smo izvoznici električne energije,
- da se poremećaji na evropskom tržištu energenata, iako on nema nikakvog uticaja na troškove proizvodnje električne energije u BiH (proizvođači iz BiH ne plaćaju CO2 takse, nema gasnih elektrana u BiH), prenose na kupce u samo jednom dijelu BiH (i to samo na dio kupaca – privredna društva) bez obzira što Elektroprivreda BiH ne uvozi električnu energiju sa tržišta,
- da se povećanjem cijena električne energije u FBiH unosi dodatni poremećaj na domaćem (BiH) maloprodajnom tržištu električne energije, jer se za istu kategoriju kupaca „pravi“ začajna razlika u cijenama električne energije u različitim administrativnim dijelovima BiH i vrši se dalje raslojavanje tržišta električne energije iako je krovnim, državnim, zakonom definisano da je tržište električne energije u BiH jedinstveno,
- da kupci nemaju mogućnost izbora, jer izuzev elektroprivreda nema više ni jednog aktivnog snabdjevača u BiH a elektroprivrede ne zalaze jedna drugoj „u područje djelovanja“,
- da su u prvih šest mjeseci 2021. godine javna preduzeća elektroprivrede ostvarile profit od 45,3 mil KM (EPBiH) i 19,9 mil KM (EP HZHB) što navodi na zaključak da sa povećanjem cijena za samo jednu kategoriju kupaca elektroprivrede žele „ekstra profitirati“ na račun domaćih industrijskih kupaca,
- da se započetim povećanjem cijena električne energije u ovakvom obimu ugrožava obim industrijske proizvodnje u FBiH, radna mjesta i konkurentnost domaće industrije. Također se ugrožavaju i ostali tokovi u FBiH, jer se cijena električne energije povećava i željeznici, rudnicima, prehrambenoj industriji, većim bolnicama…,
- da je najavljeno povećanje cijena uglja za termoelektrane u iznosu od 20 posto, predlažemo da:
Na osnovu člana 153. stav 2. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, na sjednici održanoj 21.12.2021. godine, usvaja sljedeći:
ZAKLJUČAK
- Nalaže se Vladi FBiH da u cilju zaštite industrijske proizvodnje u FBiH, očuvanja radnih mjesta i konkuretnosti privrednih društava iz FBiH, te u cilju sprečavanja daljih poremećaja u lancu snabdijevanja građana u FBiH hitno poduzme sve neophodne mjere i da putem upravljačkih odbora u javnim elektroprivrednim preduzećima u FBiH donese odgovarajuće odluke kojima će se ograničiti rast cijena električne energije za privredna društva koja se ne snabdijevaju u okviru univerzalne usluge. U tom smislu, povećanje cijena električne energije za pojedinog kupca električne energije u 2022. godini ne smije biti više od 20% u odnosu na ugovornu cijenu za snabdijevanje električnom energijom koju je taj kupac imao na dan 01.09.2021. godine.
- Navedeni Zaključak je privremena mjera (važi samo za 2022. godinu) kojom bi se omogućilo privrednim društvima iz FBiH da prebrode post-COVID period, ustabile proizvodnju i sačuvaju radna mjesta, te kojom bi se spriječilo urušavanje sistema industrijske proizvodnje u FBiH.
- Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja.