Novi Zakon o doprinosima donosi veliki broj izmjena koje se odnose na način obračuna doprinosa i visinu stopa doprinosa. Ukupna zbirna stopa doprinosa na plaće po novom zakonu, iznosi 32,5%. Trenutni Zakon propisuje obaveznu stopu od 41,5%.
Iako brojčano djeluje da će novi zakon smanjiti porezno opterećenje, takvu tvrdnju treba uzeti sa velikom rezervom smatra naš sagovornik Denis Zukić izvršni direktor u društvu FEB.
“Ukupno porezno opterećenje ovisi od dva faktora, prvi je visina stope, a drugi je osnovica na koju se obračunava stopa. Evidentno je da se ukupna stopa doprinosa smanjila za 9% (sa 41,5% na 32,5%), ali je i za očekivati da će se povećati osnovica za obračun doprinosa. Visinu osnovice direktno određuje Zakon o porezu na dohodak, koji je također u pripremi i koji se treba donijeti u jednom setu skupa sa Zakonom o doprinosima”, pojašnjava Denis.
Prema trenutnom Zakonu o porezu na dohodak, isplate toplog obroka, karte za prevoz, regresa i drugo su neoporezive do određenog iznosa što znači da se na navedene isplate ne obračunava doprinos.
“Prema tekstu novog Zakona o porezu na dohodak, naknade za topli obrok, prevoz i regres će biti 100% oporezive, bez obzira u kojim iznosima se isplaćivale, što će u konačnici za rezultat imati veću osnovicu za obračun doprinosa i veće porezno opterećenje. Dakle, kada govorimo o poreznom opterećenju (tj. ukupnom trošku rada), nije moguće govoriti samo sa aspekta Zakona o doprinosima i visini stope koja je propisana u tom zakonu, jako bitno je u tu priču uključiti i odredbe iz novog Zakona o porezu na dohodak”, dodaje Zukić.
Nema dobitka za sve strane
Izvjesno je da kada je u pitanju novi zakon o doprinosima nema “win-win” situacije za sve strane odnosno poslodavce, radnike i fondove. Iz određnih obračuna koje je uradio naš sagovornik da se zaključiti da će na gubitku biti poslodavci.
“Uradio sam određene obračune, i poredio trošak rada po trenutnom i novom Zakonu o doprinosima. Uzimajući pri tome u obzir i nova rješenja koja donosi novi Zakon o porezu na dohodak, zaključak je da će na gubitku biti poslodavac ukoliko radniku obezbijedi ista prava po osnovu plata, toplog obroka, prevoza i regresa koja je imao prije stupanja na snagu novog zakona o doprinosima.
Jednostavno, mnogi poslodavci radnicima trenutno na ime toplog obroka i prevoza isplaćuju neoporezivu naknadu od 250,00 KM i više. Ova naknada će prema novom Zakonu biti oporezovana doprinosima i porezom na dohodak, dakle ovih 250 KM će se obračunski gledano smatrati kao plaća radnika. Da li će poslodavac ići na smanjenje naknada za topli obrok ili ukidanja istih (ukoliko mu to kolektivni ugovori i drugi pravni akti dozvoljavaju), to ćemo još da vidimo”, kazao je Denis za naš portal.
Šta god da se na kraju usvoji, zasigurno da će neka od strana biti nezadovoljna: poslodavci radi rasta troškova ili zaposlenici radi smanjenih primanja ili fondovi radi naplate manjih sredstava.
“Zakonodavac bi prilikom donošenja novog rješenja, trebao forsirati rasterećenje privrede stvarno, a ne prividno kroz smanjenje stope doprinosa koje bi za efekat imalo veće zapošljavanje. Ipak mislim da će se novim zakonom ići ka priči stvaranja ”nultog efekta”, tj. donošenja novog zakona, bez evidentnih izmjena u visini poreznog opterećenja”, istakao je.
Nove stope doprinosa za isplate po osnovu Ugovora o djelu, Ugovora o autorskom honoraru ili naknada upravnim i nadzornim tijelima
Novim Zakonom o doprinosima uvode se i nove stope doprinosa za isplate po osnovu Ugovora o djelu, Ugovora o autorskom honoraru ili naknada upravnim i nadzornim tijelima. Trenutna ukupna stopa doprinosa po navedenim isplatama iznosi 10%, prema predloženom zakonu stopa doprinosa se kreće od 0% ukoliko se isplata vrši penzioneru do maksimalnih 31,5%.
“Penzioner kao član upravnog ili nadzornog odbora će biti dosta ”atraktivna” investicija, jer se na njegove naknade ne obračunavaju doprinosi pema odredbama novog Zakona o doprinosima”, naglasio je Zukić.
Ovim novim zakonom se jasnije propisuje i način oporezivanja isplata volonterima, osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa, privremenih i povremenih poslova, kao i drugih primanja za koja trentni zakon nije dao jasna riješenja.
Kada se uporede novi i stari zakon o doprinosima naš sagovornik smatra da je novi zakon tekstualno i pregledno dobar, mnogo je jasniji i pregledniji od trenutnog te jasno upućuje kako i na koji način izvršiti obračun doprinosa po raznim osnovama.
“Zakon je jasan i ne otvara puno prostora za stvaranjen nejasnoća i grešaka u načinu obračuna doprinosa. Da li je ekonomski i socijalno prihvatljiv za poslodavca, radnika i ”državu”, o tome bi se dalo razmišljati. Moramo razumijeti i donosioca zakona da je u jako nezavidnoj situaciji, jer donijeti zakon u trenutku kada su troškovi života sve veći, poslovanje nikad ugroženije, fondovi sa nedostatkom novčanih sredstava nije jednostavmo. Nadam se da će donosioc zakona izvršiti što tačnije projekcije novog zakona, njegov efekat sagledati kroz sve one na koje se zakon i odnosi. Neko će naravno morati biti u gubitku, ili će se ići na onu priču stvaranja ”nultog efekta”, zaključio je Denis.
E.O./Akta.ba
