Cijene osnovnih životnih namirnica nezaustavljivo rastu, a skok cijena nije ublažila ni odluka o ograničavanju marži na pojedine proizvode. Od početka godine do sada najviše je povećana cijena ulja i to dvostruko. Rasle su i cijene hljeba, goriva, a sada je poskupjela i cijena piletine. Međutim, pored poskupljenja, izražena je i nestašica ovog proizvoda, što upućeni pravdaju povećanjem cijena žitarica na svjetskom tržištu, ali i velikim brojem turističkih posjeta.
Sve tanji novčanici u kombinaciji s visokim cijenama odavno su promijenili odnos mesa na trpezi, jer umjesto glavnog jela, sve češće služi kao začin. Potraga za namirnicama često se svodi na upoređivanje cijena od prodavnice do prodavnice i traženje akcija, kažu građani.
Pored ulja koje je konstantno skuplje, za oko dvije marke je povećana i cijena bijelog mesa. Od oko osam maraka, koliko je kilogram pilećeg filea koštao početkom godine, sada ta cijena negdje dostiže i deset KM. Nove udare na dzepove građana ekonomisti povezuju sa drastičnim povećanjem cijena hrane na svjetskom tržištu.
“Kukuruz i pšenica na berzi su drastično skočili, plus mikroelementi koji idu u sastav hrane za piliće i na sve to energenti. I tu nema šanse da se ide ispod te cijene”, kazala je Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka.
Peradari rade na granici rentabilnosti
Domaći peradari kažu da godinama rade na granici rentabilnosti. Povećanje cijena objašnjavaju skupljom hranom za piliće koja je veća za 60 posto od početka godine, a na konačnu cijenu piletine cijena hrane utiče sa više od 75 odsto.
“Za rezultat imamo veliki broj farmi u BiH potpuno zatvorenih, koji ne rade. Jedan podatak koji sam dobio prije dva ili tri dana da u Tuzlanskom kantonu 42% farmera je zatvoreno jer ne mogu naći ekonomsku opravdanost”, kazao je Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacije Udruženja peradara-živinara u BiH.
S druge strane sve je manje pilećeg bijelog mesa u frižiderima tržnih centara. Iako zvuči pomalo neozbiljno da su nam turisti, a posebno naši građani iz dijaspore, pojeli i odnijeli sve pileće proizvode, upućeni kažu da ovo itekako ima smisla.
“Imali smo situaciju da je strašan rast potrošnje bio, najprije, u ugostiteljskim objektima, hotelskim objektima, gdje su ogromne količine pilećeg mesa potrošene I zato je, zapravo, došlo do nestašice”, kazao je Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore.
Rast cijena žitarica, kukuruza, energenata logičnim slijedom za sobom povlači poskupljenje cijena osnovnih životnih namirnica. Jedini način da se to kontroliše jeste da BiH stvori zalihe i da na taj način spriječi poskupljenje, na šta se, do sada nije moglo računati.
“Pa, prije je čak moguće da ljudi krenu sa laganom korekcijom cijena, da ne bude nagli udar, mada je svejedno jer plate neće rasti, osim, čini mi se u bankarstvu. Samo podjećam da sva ona rasterećenja, opterećenja na rad i parafiskalni nameti, da država nikad ništa na tom polju nije uradila”, istakla je Cenić.
Problem nestašice biće normalizovan sa odlaskom turista, ali ono na šta treba da se pripremimo je, ko zna koji u nizu, talas poskupljenja.
