Hladnjačari u BiH odriješili su kesu, pa za kilogram maline plaćaju i više od šest maraka, zbog čega proizvođači širom zemlje, nakon nekoliko propalih sezona, zadovoljno trljaju ruke.
Rekordnih 6,82 KM za kilogram crvenog zlata je ponudila firma “Oranž plus” iz Kiseljaka. Po toj cijeni, kako su naveli, plaćaju malinu sorte miker i u nju su uračunati i PDV i prevoz, dok 6,50 KM plaćaju kilogram sorte vilamet.
Po svemu sudeći, ovo bi mogla biti jedna od najboljih godina za proizvođače jer ni u u vrijeme najveće ekspanzije podizanja malinjaka cijena nije prelazila četiri marke, a najniža je bila 1,5 KM prije nekoliko godina, kada je većina roda završila na smetljištu.
Razloga za zadovoljstvo imaju proizvođači u Podrinju, jer je i jedan od najvećih hladnjačara u tom kraju, vlasnik hladnjače “Agro dr” Petko Rankić, spreman da plati do šest maraka po kilogramu.
“Ispod četiri marke sigurno nećemo ići, a vjerujem da će u skladu sa potrebama tržišta cijena ići i do šest maraka. Imamo velike narudžbe iz Njemačke i trenutno bismo mogli ići do šest maraka, a kako će biti kasnije, vidjećemo. Ovo su rekordne cijene, nikada nije bilo ovoliko za sedam godina od kada imam hladnjaču”, istakao je Rankić za Glas Srpske.
Dodao je da planira u ovoj godini da otkupi oko 1.500 tona “crvenog zlata”.
Predsjednik Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića “Vilamet” Ljubiša Alempić rekao je za “Glas Srpske” da je kvalitet maline odličan.
“Količina nije onakva kakvu smo očekivali, jer su kasni proljećni mrazevi napravili štetu u malinjacima, ali je cijena ekstra. Imajući u vidu da je u Arilju u Srbiji kilogram maline oko 400 dinara, odnosno sedam maraka, treba očekivati da i naši hladnjačari prate kretanja u regionu”, kazao je Alempić, koji malinu i kupinu uzgaja na površini od dva hektara.
Podsjećanja radi, malinari su u 2019. godini za kilogram ovog voća dobijali najviše 2,5 maraka, dok su lani hladnjačari za kilogram ovog crvenog voća plaćali 3,5 maraka.
Berači
Ljubiša Alempić je rekao da, s obzirom na visoke dnevne temperature, malinu beru ujutro rano i predveče, te da berača ima dovoljno.
“Nema problema sa nedostatkom radne snage. Dnevnice berača se kreću oko 50 maraka i veće su nego proteklih godina”, istakao je Alempić.
