Federalna zastupnica, ekspert u oblasti građevinarstva Dženana Hodžić smatra da ključni problem prisutan u građevinskom sektoru već unazad nekoliko godina, sa tendencijom rasta, jeste nedostatak stručne radne snage, pa, “moglo bi se reći, sve više, radne snage, općenito”.
“Razlozi za to su visoka starosna dob zaposlenih u građevinarstvu, angažman radnika na inozemnom tržištu i slab interes mladih za školovanje za zanimanja u građevinarstvu.”, navodi Hodžić u razgovoru za Fenu.
Aktivnost domaće građevinske operative u Federaciji BiH je, uglavnom, u skladu sa njenim kapacitetima, jer, kako Hodžić navodi, ako sagledamo strukturu građevinskih privrednih društava, prema kriterijima, koji određuju mala, srednja i velika privredna društva, onda moramo konstatovati da imamo dominantna mala i srednja privredna društva u ovom sektoru, sa svega nekoliko velikih kompanija FBiH.
“To je i jedan od razloga što su na našem tržištu prisutne strane kompanije iz Turske, Kine, Makedonije, Azerbejdžana, prvenstveno na izgradnji Koridora Vc. Raspoloživa lokalna radna snaga je dosta zastupljena u angažmanu na realizaciji Ugovora i kod stranih kompanija. Ukupan doprinos građevinarstva u našoj privredi je ipak značajan i otvara mogućnosti za rast, što, naravno, zahtijeva usklađene sistemske promjene kantonalnih nivoa sa Federalnim, u pogledu obrazovanja i usklađenosti primjene propisa, koji definišu i tiču se ove oblasti.”, ističe Hodžić.
Prije nekoliko dana, dodaje ona, imali smo promjene u upravljačkoj strukturi u Autocestama.
Vjeruje da ćemo imati pozitivnije trendove gradnje u budućnosti, kada je u pitanju niskogradnja.
Navodi statističke podatke koji govore da je broj izdatih odobrenja za građenje u aprilu 2021. godine, u odnosu na april 2020. godine, veći je za 59,7 posto.
Broj predviđenih stanova za gradnju u aprilu 2021. godine, u odnosu na prosječan broj predviđenih stanova za gradnju u 2020. godini, manji je za 35,8 posto, a u odnosu na april 2020. godine manji za 21,7 posto.
Ti podaci u visokogradnji, pojašnjava ona, govore da je pandemija imala značajan utjecaj u ograničavanju planiranja stanogradnje u ovoj godini, ali i da pokazatelji izdatih odobrenja za građenje, u ovoj godini, imaju značajan rast, sto se opet vezuje za ukupnu pandemijsku situaciju.
Ukupna proizvodnja u građevinarstvu u prvom tromjesečju 2021.godine, u poređenju sa prethodnim tromjesečjem, veća je za 0,2 posto.
“Ukupna kalendarski prilagođena proizvodnja u građevinarstvu u prvom tromjesečju 2021.godine u poređenju sa prvim tromjesečjem 2020. godine veća je za 3,0 posto. Posmatrano prema vrsti građevinskih objekata, u istom periodu na objektima visokogradnje zabilježen je rast od 1,6 posto, a na objektima niskogradnje rast od 4,4 posto.”, zaključila je Hodžić.
Bez pomoći države i državnika, usitnjeni, kao novonastale firme, na međunarodnoj sceni nismo konkurentni za velike projekte.
Ali, i kada su srednji i manji projekti u pitanju, našim građevinskim firmama je spuštena rampa.
To je kazao građevinski poduzetnik Hako Duljević, koji je pojasnio da na području Federacije BiH postoji oko 40-tak manjih građevinskih firmi, ali, da velike poslove u BiH preuzimaju strane građevinske firme.
“Ali zato, u izgradnji, izuzev tampona, cementa, armature, rezane građe i betona, koristimo isključivo materijale iz uvoza – što čini više od 70 posto ukupne investicije, počev od maltera, stiropora, cigle i crijepa, preko liftova, lima, elektro-materijala, vodovodnih cijevi, bojlera, prozora i vrata, parketa, keramike, do razne opreme i bijele tehnike. Jednom riječju izvozimo balvane, a uvozimo namještaj.”, ističe Duljević.
Akta.ba
