Zenica: Replika Bilinopoljske izjave postavljena u parku Kulina bana

U povodu obilježavanja 818. godišnjice Bilinopoljske izjave, koja je nastala 8.4. 1.203. godine, Forum građana Zenice priredio je danas prigodan programski sadržaj u okviru kojeg je, na svečan način, otvoren historijski eksponat replika Bilinopoljske izjave.

Svečanosti su, pored ostalih, prisustvovali gradonačelnik Zenice, Fuad Kasumović, predsjedavajući Gradskog vijeća, Almir Babajić i vijećnici, članovi rukovodstva Foruma građana Zenica, predstavnici drugih nivoa vlasti, te kulturnog i društvenog života lokalne zajednice.

„Postavkom ovog eksponata nastavljamo kontinuitet naših zajedničkih aktivnosti na uređenju i historijskom obogaćivanju parka Kulina bana,ukazao je Faruk Kadrić“, predsjednik Foruma građana Zenice.

Dodao je, da se kroz ove aktivnosti kulturom sjećanja, promovišu prošlost i kulturno-historijsko nasljeđe BiH i Grada Zenice, podsjetivši da je projekat finansiran iz Budžeta Grada Zenice.

Gradonačelnik Zenice, Fuad Kasumović odao je priznanje Forumu građana na brojnim aktivnostima kojim se uređuje park Kulina bana i na taj način brine o ovom segmentu naše historije.

„Ovo sve pokazuje da Bosna na postoji od Dejtona“, kazao je gradonačelnik Kasumović uz poruku da „moramo biti hrabriji i odlučniji kao i naš Kulin ban i da krenemo nekim boljim putem,ka boljoj budućnosti“.

Doktor historije, Amir Ismić je u izjavi za RTV Zenica istakao da je veoma bitno da čuvamo sjećanje na bitne datume iz historije BiH i o tome učimo mlađi naraštaj.

„Taj dogovor koji se dogodio na današnji dan,desio se upravo na ovom mjestu,jer gdje bi Kulin ban primio jednu takvu visoku delegaciju nego u svojoj kući,u svome gradu,tamo gdje stoluje“, kaže historičar Ismić.

Amir Ismić

Bilinopoljska izjava dokument je u kojem se bosanski vladar, Kulin ban pred izaslanicima pape Ivanom de Kazamarisom i dubrovačkim arhiđakonom Marinom odrekao učenja Crkve bosanske, koje nije bilo u skladu sa učenjem rimske crkve. Optužbe za herezu stigle su u pismu zetskog kneza Vukana, koje je 1199. godine uputio papi optužujući Kulina bana da upražnjava vjeru sa svojim podanicima koja nije u skladu sa učenjima Vatikana.

Kulin ban, kako bi izbjegao krstaški rat kojim je bilo zaprijećeno, pozvao je papine izaslanike da sa njim riješe ovu situaciju. Iako se formalno odrekao učenja Crkve bosanske, Kulin ban je ipak potajno, zajedno sa svojim podanicima i građanima koji su živjeli na teritoriji Bosne i Hercegovine, nastavio upražnjavati potajno učenje Crkve bosanske, ali je ovim potezom izbjegao pohod na Bosnu i Hercegovinu. (Š.Babić)