Primjenom novih carinskih propisa, Zakon o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH“, broj 58/15) i Odluka o sprovođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH'“, br. 13/19, 54/19 i 21/20) od 01.07.2021. godine, treba da počne i primjena elektronskih carinskih postupaka, prvenstveno elektronskog provoznog, tranzitnog postupka NCTS.
Novim propisima, predviđeno je da će se sva korespodencija između podnosioca zahtjeva za stavljanje robe u postupak provoza i carine obavljati putem elektronske razmjene podataka u vidu “elektronskih poruka“, što predstavlja tzv. “Carinu bez papira“.
Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine za Akta.ba je kazao da je preduslov za to da svi podnosioci carinskih deklaracija ili njihovi ovlašteni zastupnici i njihovi zaposleni, kao i carinski službenici koji učestvuju u elektronskoj komunikaciji posjeduju kvalifikovanu elektronsku potvrdu – elektronski potpis.
“Što se tiče NCTS-a – New Computerised Transit System – Novi kompjuterizovani postupak provoza, čija se primjena na nacionalnom nivou u carinskom području Bosne i Hercegovine, očekuje 01.07.2021. godine, bitna činjenica je da u navedenom elektronskom provoznom sistemu nema potpisa niti pečata na deklaraciji, jer se ista registruje i obrađuje elektronski, razmjenom elektronskih poruka”, kazao je Kovačević.
UŠTEDA VREMENA I NOVCA
Najveća prednost NCTS-a jeste mogućnost da se koristi elektronska razmjena poruka i podataka umjesto dosadašnje procedure prijavljivanja vozila i robe na svakoj granici. To će omogućiti da jednom podnijeta deklaracija isprati cijeli tok transporta, pri čemu će se znati u svakom trenutku gdje se roba nalazi.
Osim uštede vremena za sve buduće korisnike NCTS je i velika ušteda novca, jer se radi o redukciji troškova provoza.
Nakon uspješno pohranjene deklaracije (poruka: IE 015) koja se registruje na server i dobija broj MRN broj (poruka: IE 028) deklaracija se obrađuje elektronski i ukoliko zadovoljava sve uslove, roba se pušta u postupak provoza.
Prilikom puštanja robe u postupak provoza od strane polazne carinske kancelarije štampa se PPD (prateći provozni dokument) i predaje korisniku postupka provoza ili vozaru sa kojom on započinje postupak provoza.
Dolaskom u odredišnu carinsku kancelariju, vozar predaje carini PPD koji se provjerava, te se roba nakon završetka i zaključenja postupka provoza stavlja u daljnji odobreni carinski postupak ili proceduru.
Kovačević kaže da će pravi smisao ”Carine bez papira” biti pristupanjem Bosne i Hercegovine Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku (CTC Konvencija) i Konvenciji o pojednostavljenju formalnosti u trgovini robom (SAD Konvencija), a što se očekuje godinu dana od dana početka primjene NCTS-a na nacionalnom nivou u BiH.
Na primjer, tada bi se roba kretala sa PPD od polazne carinske ispostave u Banjaluci do odredišne carinske ispostave u Berlinu, gdje bi vozari samo na ulasku u carinsko područje Evropske unije provjeravali PPD (na provoznim ispostavama), bez dužeg zadržavanja i sa istim nastavili put do Berlina.
Suština je da ne bi podnosili ponovo dokumentaciju potrebnu za postupak provoza na ulasku u EU, što je ušteda i vremena i novca.
“Primjenom NCTS-a na nivou Konvencije o zajedničkom provoznom postupku, smanjuju se troškovi zadržavanja na granicama, odnosno nema ponovnog stajanja na granicama da bi se pripremila nova granična dokumentacija, već bi se roba nakon što bude prijavljena u polaznoj carinskoj kancelariji kretala bez provođenja dodatnih carinskih formalnosti do odredišnog carinskog ureda, a mogući carinski dug bi bio pokriven cijelim putem od polazišta do odrediša jednom garancijom koja se zadužuje u polaznoj carinskoj kancelariji. Za razmjenu i čuvanje informacija koje se odnose na instrumente osiguranja koristi se elektronski sistem razmjene podataka”, pojašnjava Kovačević.
OBAVEZNA REGISTRACIJA
Prvi preduslov za sve učesnike u NCTS-u na nacionalnom nivou, u carinskom području BiH, će biti da se registruju kod kvalifikovanog ovjerioca u BiH i da dobiju kvalifikovanu elektronsku potvrdu tj. elektronski potpis kojim će registrovati deklaraciju u postupku provoza.
Ovo se prvenestveno odnosi na carinske zastupnike, odnosno korisnike postupka provoza tj. lice koje podnosi provoznu deklaraciju ili lice u čije ime se podnosi provozna deklaracija.
Prevoznici u početku neće biti u obavezi da posjeduju kvalifikovanu elektronsku potvrdu, ali u budućnosti kako se budu razvijale ponude elektronskih usluga (ostali PDV obveznici) vremenom će sukcesivno svi carinski i poreski obveznici morati posjedovati elektronski kvalifikovani potpis.
“Trenutna cijena kompleta za korištenje kvalifikovanog elektronskog potpisa košta oko 190 BAM i informacija o tome je objavljena u ”Službenom glasniku BiH”, broj: 78/20, krajem 2020. godine. Nadalje, špediteri će trebati prvenstveno da nabave novu aplikaciju za korištenje NCTS faza 5 i da obezbijede garanciju i to pojedinačno osiguranje, za jedan provozni postupak, ili sveobuhvatno osiguranje za više postupaka provoza koje nema roka trajanja. To je velika novina jer su dosadašnje garancije imale ograničen rok na godinu dana, dok nove garancije taj rok neće imati, već će se koristiti dok ih Uprava za indirektno oporezivanje ne ukine ili se iste ne opozovu od strane izdavaoca garancije banka ili osiguravajuća kuća”, rekao je Kovačević.
Bitno je naglasiti, da se eventualno dozvoljene ispravke kod polazne carinske kancelarije neće naplaćivati kroz takse za ispravku, jer će se sve obavljati elektronskim putem, razmjenom elektronskih poruka.
Takođe, sva dokumentacija treba da se čuva kod špedicija, tako da se ista na zahtjev carinskog organa dostavljala na kontrolu, jedino je predviđeno da se u polaznim carinskim kancelarijama ostavljaju originalni dokument, kada je to moguće ili kopija dozvola za uvoz, izvoz ili provoz, fito-sanitarno uvjerenje, veterinarsko uvjerenje, odnosno svi dokumenti koji su potrebni za uvoz, izvoz ili provoz u carinsko područje BiH.
| Pored elektronskog postupka provoza (NCST), kao najznačajnije izmjene odnosno novine koje donose navedeni carinski propisi izdvajamo sljedeće:
1. Daju pravnu osnovu za uvođenje u primjenu elektronske carinske deklaracije i u uvoznim i izvoznim carinskim postupcima tj. da se i ti postupci odvijaju elektronskim putem (elektronskom razmjenom podataka u vidu “elektronskih poruka”), uz upotrebu elektronskog potpisa kako bi takve deklaracije imale valjanu pravnu snagu elektronskog dokumenta. Elektronksi potpis služiće za elektronsko potpisivanje elektronskih carinskih deklaracija i svih radnji/carinskih formalnosti koje će učesnici u carinskom postupku, u skladu sa carinskim propisima, preduzimati u elektronskom obliku u sprovođenju carinskih postupaka po tim deklaracijama. One zamjenjuju dekleracije u papirnom obliku. 2. Pružaju zakonodavni okvir za uvođenje koncepta ”ovlaštenog privrednog subjekta” (AEO).
|
