Trogodišnji projekat “Zaštita mrkog medvjeda na području Dinarida” koji u Bosni i Hercegovini provodi Centar za životnu sredinu završava se krajem ove godine.
Bosna i Hercegovina kao potpisnica mnogih međunarodnih direktiva, između ostalog, se obavezala i da divljim vrstama upravlja na način da se osigura opstanak populacija, vrsta i staništa. Do sada u BiH nije izrađeni nijedan plan upravljanja za pojedinu životinjsku vrstu, pa je posebno važno da je kroz ovaj projekat Centar za životnu sredinu pokrenuo proces izrade Plana upravljanja za mrkog medvjeda u Republici Srpskoj u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Nacrt dokumenta treba da bude završen do jula naredne godine.
“Radna grupa imenovana Rješenjem resornog Ministarstva, a koja je sačinjena od stručnjaka iz ove oblasti, je uradila veliki posao i veliki dio materijala potrebnih za ovaj dokument je prikupljen i obrađen. U narednoj godini nastavljamou pravcu finalizacije plana”, istakla je koordinatorica projekta u Centru za životnu sredinu Aleksandra-Anja Dragomirović.
Ministarstvo je rješenjem imenovalo i Interventni tim za krupne zvijeri koji je podržan s nabavkom još jedne puške za uspavljivanje/davanje injekcija, a koja će im omogućiti lakše reagiranje u rizičnim situacijama s krupnim zvijerima. Centar za životnu sredinu je organizirao obuku za Interventni tim, koja je sredinom decembra održana u Nacionalnom parku “Sutjeska”. Darko Jovanić, član Interventnog tima za krupne zvijeri je istakao da je obuka, kao i nabavka još jedne puške uveliko pomogla u uspostavljanju efikasnijeg Interventnog tima za krupne zvijeri.
U prvoj fazi projekta radilo se i na prikupljanju i genetičkoj analizi uzoraka, a nalazi su dali važne prve nalaze o populaciji medvjeda bazirane na savremenoj genetičkoj analizi.
“To je važan korak prema razumijevanju statusa mrkog medvjeda koji nastanjuje područje naše zemlje, kao i važan djelić slagalice u razumijevanju dinarsko-pindske populacije medvjeda u cjelini. Vjerujemo da će ovi podaci doprinijeti donošenju odluka vezanih za upravljanje populacijom mrkog medvjeda u budućnosti”, rekao je Dejan Radošević, iz Zavoda za zaštitu kulturnoistorijskog i prirodnog naslijeđa RS.
Važan segment je i informisanje javnosti o važnosti očuvanja staništa i divljih vrsta, održivom upravljanju, međusektorskoj ali i međunarodnoj saradnji.
“Centar za životnu sredinu, kao i važni saradnici i partneri na projektu, s ponosom mogu zaključiti ovaj projektni ciklus, u nadi za uspješnu narednu godinu, kao i nove projekte i izazove, jer naša zemlja je jedna od rijetkih u Evropi koja za sebe može ponosno reći da je u dobroj mjeri očuvala staništa i populaciju mrkog medvjeda”, zaključila je Aleksandra-Anja Dragomirović.
