Priliv pacijenata na preglede u Covid ambulantu zeničkog Doma zdravlja u posljednjih 15 dana rapidno raste. U ovoj ambulanti, gdje na dnevnoj bazi bude najmanje 20 potvrđenih Covid pozitivnih pacijenata smo pitali o „putu“ pacijenta od pojave prvih simptoma do pregleda ljekara. Pojasnili su nam i koji je to visokorizični kontakt, te apelirali da se nose maske, drži fizička distanca i dezinficiraju ruke kako bismo smanjili mogućnost kolapsa zdravstvenog sistema.
Pacijent koji osjeti simptome Covid-a telefonom treba obavijestiti porodičnu ambulantu, odakle njegove anamnestičke podatke šalju Covid ambulanti i HES-u. Zavisno od simptoma pacijent će biti pozvan telefonom iz Covida na pregled.
“Test se radi, naravno, u slučajevima koji su indicirani da se testiraju. Radi se procjena, koji su to simptomi, ako simptomi upućuju na Covid, naravno da će se pacijent testirati. No, neće odmah, ako pacijent kaže da od jutros ima povišenu temperaturu neće se sigurno taj dan testirati na Covid. I ukoliko bude testiran neće test pokazati u roku od 24 sata pravu sliku“, riječi su dr. Edisa Rastića iz Ambulante Covid 19 Doma zdravlja Zenica.
Od tri do pet dana od pojave simptoma je optimalno da se uzima PCR test, koji je zlatni standard u otkrivanju Covid infekcije.
“Ako su simptomi laganiji, a to će procijeniti ljekar koji prvi put ostvari kontakt, dakle porodični ljekar, onda se pacijentu propisuje simptomatska terapija koja podrazumijeva: malo visočije doze C vitamina 2.000 miligrama na dan, vitamin D, do 4.000 jedinica dnevno, preparat Cinka, hidriranje organizma, uz praćenje situacije, dakle praćenje tjelesne temperature i disanja, i prećenje općeg stanja organizma. Ako to ide u pogoršanje onda se pacijent javlja, opet, u ambulantu porodične medicine, jer sve te ambulante prate stanje svojih pacijenta i onda se organizira pregled: laboratorijska dijagnostika, rentgen pluća, procjenjuje se stanje, uzima se bris i ukoliko se procjeni da je pacijentu potrebna hospitalizacija u dogovoru s ljekarima s Infektivnog odjela pacijent se prosljeđuje“, kaže dr. Rastić.
Ako to kliničko stanje pacijenta zahtjeva sanitetom se prebacuje na Infektivni odjel. Zanimalo nas je i šta znači prvi ili drugi kontakt, i koliko su takvi kontakti ozbiljna prijetnja za okolinu.
“Nisam epidemilog, ali vam mogu reći šta znam iz prakse. Dakle, visokorizični, bliski pacijenti se stavljaju u samoizolaciju. Definicija bliskog kontakta podrazumijeva da je osoba bila u kontaktu s potvrđenim Covid oboljelim bila na rastojanju manjem od 1,5 metar duže od 15 minuta, bez zaštitne maske. To su smjernice WHO – Svjetske zdravstvene organizacije”, napominje dr. Edis Rastić.
Ipak svaki se slučaj radi individualno, baš kao što je slučaj s prijavljivanjem osoba iz kontakta svom poslodavcu i odlučivanje da li da, ukoliko nema rješenje ljekara, ta osoba treba da dolazi na posao. Dr. Rastić ipak navodi da se visokorizični, dakle bliski kontakt upućuje na bolovanje, tako što se podaci iz Covid ambulante dostavljaju nadležnoj porodičnoj ambulanti, a osoba iz tog kontakta telefonom naručuje doznake za bolovanje. Situacija je krajnje ozbiljna, što ne znači da trebamo paničariti ističe naš sagovornik apelirajući na sugrađane da nose maske, drže fizičku distancu i dezinficiraju ruke.
“Imamo ogroman broj testiranja na dnevnoj bazi, 60 do 70. Broj pregleda je u posljednjih 15 dana u vidnom porastu, kao i broj pozitivnih slučajeva. Dakle pratimo tu, hajmo reći, nepopularnu federalnu statistiku. Otprilike je 25% testiranih pozitivno na Covid-19.“
Pravila nema kada je starost, spol ili profil pacijenta u pitanju.
„Nema pravila! Sada je virus u zajednici, cirkuliše konstantno i vrlo je teško reći koja populacija je donijela virus. Uglavnom više ne postoji pojam „klastera“ svi smo izloženi i svi trebamo biti odgovorni“, napominje naš sagovornik dodajući da je važno ozbiljno shvatiti situaciju, ne potpadati pod teorije zavjere, dezinformacije i predrasude i čuvati se maksimalno. (Alma Huskić)
