“Opalite lajkić…, marš majmune nemoj baksuzirat…, đe ću bolan…, nemoj ba tajo…, jesi ti lud čojek…, udari ga nogom u glavu i mene smara… Učiteljice, kad te izbocam, ludaro jedna… Oni se svete jedan drugom, baš je kul…” – ovo su samo neki i slobodno možemo kazati blaži izrazi koji u svojim videima koriste najpoznatiji blogeri sa naših prostora, a koje prati većina djece i mladih koji vrijeme provode na YouTube kanalima.
Šenderović smatra da iako je internet napravio revoluciju u životu čovjeka, omogućio lakši i jednostavniji život, povezao ljude, on ih je istovremeno i udaljio.
– Omogućena je anonimnost koju je gotovo nemoguće postići u bilo kojoj drugoj vrsti komunikacije. To je i jedan od razloga zašto je internet toliko popularan kod djece i mladih, te zašto se njegova upotreba tako brzo širi. Kao i u stvarnom svijetu, internet i njegove mogućnosti mogu se zloupotrijebiti, a djeca i mladi su pritom najranjiviji – kaže Šenderović.
S obzirom na to da djeca i mladi sve više prate popularne youtubere poput Bake Praseta, Cerixa, Imperatora FX, Šoneta i drugih, pitali smo kako sadržaj koji plasiraju utječe na njihov razvoj.
– Kada govorimo u utjecaju youtubera, ne možemo ništa više reći do toga da u zavisnosti od onoga što navedeni plasiraju zavisi i kasnije oblikovanje djece i mladih, i da je u suštini odgovornost i na njima, ali i samim roditeljima koji bi trebali biti aktivno uključeni i u virtualni život svoje. Također sveopća činjenica je i to da su youtuberi među djecom i mladima danas popularniji i često imaju veći utjecaj na njih nego muzičke, filmske ili televizijske zvijezde – kaže Šenderović, te ukazuju na važnost svakodnevnog razgovora roditelja i djece o različitim platformama i mrežama, youtuberima koje prate i načinu funkcioniranja ove platforme, te uopće o onome što djeca vide na različitim YouTube kanalima, drugim platformama i mrežama.
Šenderović ističe da, kada su provodili istraživanje o kockanju i korištenju interneta, te navikama konzumiranja cigareta, alkohola i marihuane među djecom i mladima u tri kantona Federacije Bosne i Hercegovine koje je KJU Porodično savjetovalište provelo zajedno sa Udruženjem za prevenciju ovisnosti NARKO-NE pod nazivom “Putokazi u zdravije društvo”.
– Navedeno istraživanje pokazalo je da od ukupnog broja ispitanih učenika (1.183 ispitanika, djece i mladih u dobi između 13 i 17) njih 99,8 posto koristi internet. Prema podacima iz našeg istraživanja, korištenje interneta je izuzetno rasprostranjeno među djecom i mladima, a to upućuje i na značajan utjecaj koji ovaj medij ima na njih, s obzirom na to da kada govorimo o učestalosti korištenja interneta, prema rezultatima istraživanja 93,1 posto učenika internet koristi svaki dan, 3,9 posto internet koristi sedmično, dok ostalih 3 posto učenika internet koristi jednom mjesečno. Također, ako uzmemo u obzir da današnji telekom operateri u sve većoj mjeri nude mogućnost besplatnog korištenja interneta za svoje pretplatnike, možemo zaključiti da su djeca i mladi sada online 24 sata dnevno – navodi sagovornik.
Ističe i da mogućnost pristupa internetu putem mobilnih telefona u bilo koje vrijeme sigurno doprinosi povećanju količine vremena koju djeca provedu u korištenju, ali i smanjuje mogućnost roditelja da kontroliraju internetske sadržaje koje djeca i mladi koriste.
– Današnju djecu je gotovo nemoguće odvojiti od telefona i raznoraznih gadgeta, uskratiti im pristup modernim tehnologijama koje će im kako se već pokazalo trebati u životu i koje mogu biti korisne. Rezultati našeg istraživanja ukazuju na to da je sve veći broj djece kojoj korištenje interneta predstavlja glavni sadržaj slobodnog vremena. Zbog velike količine vremena koju djeca provode koristeći internet ne ostaje im mnogo vremena za druženje i igru s vršnjacima, razgovor s članovima porodice, bavljenje sportom i slično, što može negativno utjecati na njihov cjelokupni razvoj. Kad se pojedinac nađe u situaciji da mu je ugodnije druženje s online prijateljima nego druženje jedan na jedan, kad ne može prestati igrati online igrice ili pretraživati internet, tada se može reći da previše vremena provodi na internetu i da je jako bitno i ograničiti vrijeme koje djeca provode koristeći tehnologiju i sam internet – kaže Šenderović.
Ističe da je veoma bitno da roditelji znaju koji to sadržaj njihova djeca gledaju i da li su sadržaji koji djeca gledaju prilagođeni njihovom uzrastu jer “ako djeci nešto nije jasno, odnosno ne razumiju ono što gledaju, oni to prihvataju kao oblik ponašanja”.
– Važno je kod djece razvijati ličnu odgovornost za ispravno i pogrešno ili dobro i loše i promijeniti uvjerenje kako je neko ponašanje ispravno ili pogrešno samo kada se može otkriti ili kazniti. Mogućnost pristupa internetu i različitim platformama u bilo koje vrijeme sigurno doprinosi povećanju količine vremena korištenja, ali i smanjuje mogućnost roditeljima da kontroliraju internetske sadržaje, što upućuje na to da se prevencija negativnih posljedica korištenja interneta treba više usmjeriti na edukacije i senzibiliziranja o tome koje sve posljedice mogu imati sadržaji koji nisu primjereni uzrastu djeteta, te odnosa prema ovom mediju kroz pravilno korištenje, razgovor o njegovim sadržajima i opasnostima kako sa djecom, tako i sa njihovim roditeljima – pojašnjava Šenderović.
Šenderović odgovarajući na mogući utjecaj interneta na razvoj djece kaže da je moguće da dijete bude u sukobu sa svojom okolinom, s obzirom na to da provodeći previše vremena na internetu zanemaruje svoje obaveze i ne uspijeva udovoljiti očekivanjima i zahtjevima koje mu socijalna okolina postavlja, a za koje ono vjerovatno neće imati ni interes, ni sklonosti da ih ispuni.
– Kroz istraživanje je potvrđena teza da korištenje interneta postaje stil življenja djece, jer ga koriste u svim sferama života, a najviše za druženje sa prijateljima. Iako korištenje različitih platformi i društvenih mreža djeci može pružiti osjećaj društvene prihvaćenosti, čime se zadovoljava jedna od osnovnih ljudskih potreba, potreba pripadanja, pretjeranim korištenjem djeca i mladi mogu postati otuđeni i odvojeni od realnog svijeta. Na osnovu ovog možemo zaključiti da je smanjenjem broja sati provedenih na internetu i odvojenošću od mobitela i drugih uređaja moguće smanjiti opasnost od potencijalne pojave prekovremenog korištenja – kaže Šenderović.
Ističe da je poželjno da vrijeme, koje djeca i mladi u velikoj mjeri provode koristeći internet i razne platforme, zamijene druženjem, raznoraznim sportskim i kulturno-umjetničkim aktivnostima, razgovorom s prijateljima i porodicom i na taj način pozitivno utječu na mnoge aspekte svog života, koji mogu biti ugroženi negativnim stranama prekovremenog i neselektivnog korištenja Interneta.
