Prema podacima nevladinih organizacija, porodično nasilje u BiH, u vrijeme pandemije korona virusa, povećano je za čak 20 posto.
Iako je pandemija dovela do usporavanja rada institucija odgovornih za sprečavanje ove pojave i brigu o žrtvama, nevladine organizacije upozoravaju da bi sigurnost žena i djecemorao ostati u vrhu prioriteta. Udruženje žena Medika ukazuje da je ova tema u doba pandemije kod nas jednostavno zaboravljena.
Da je porodično nasilje od izbijanja pandemije korona virusa u dramatičnom porastu i u našoj zemlji, govori i podatak o višestruko povećanom broju zahtjeva za pomoć, upućenih na dežurne SOS telefone udruženja i nevladinih organizacija. Ono što je na domaćem terenu, u mnogim slučajevima i, može se reći, općenito, izostalo je podrška sistema.
„Naša iskustva pokazuju da referalni mehanizmi, za vrijeme pandemije, nisu adekvatno funkcionisali. Žrtve nasilja nisu imale adekvatnu pomoć i podršku institucija. Jednostavno je, u ovom periodu, tema nasilja u porodici i zajednici i specijalno, nasilje nad ženama i djecom, zaboravljena“, ukazuje direktorica Udruženja žena Medica, Sabiha Husić.
Nevladin sektor je žrtvama nasilja pokušavao osigurati pomoć i zaštitu prvenstveno putem dežurnih telefona, ali i intervencijama kod nadležnih organa vlasti, koji su upravo usljed pandemije, za žrtve bili teško dostupni. Uz intervenciju aktivista Udruženja Medika, Zenica je možda i jedina sredina u Federaciji, koja i u to vrijeme bilježi nekoliko izrečenih zaštitnih mjera protiv počinilaca porodičnog nasilja, koje propisuju izmjene u krivičnom zakonodavstvu iz 2013. godine.
A uprkos usložnjavanju procedura prijavljivanja i zbrinjavanja žrtava nasilja, npr. potrebu ispunjavanja „epidemiološkog upitnika“ od strane potencijalnog korisnika sigurne kuće u nadležnim centrima za socijalni rad, koji opet rade smanjenim kapacitetom u doba pandemije korona virusa, Udruženje žena Medika nastavila je i sa prijemima u svoju sigurnu kuću.
„Moram priznati da smo mi primali žrtve nasilja, iako nismo ispoštovali cjelokupnu proceduru, samim tim što određene institucije nisu radile u dovoljnom obimu, kako bismo na vrijeme sve poduzeli. Nama je u tom momentu bilo jedino važno da spasimo život čovjeka, jedne žene ili djeteta“, kaže Husić.
Nevladin sektor čini u vremenu krize ono što mu je funkcija.Tako je Medika, uz podršku svojih partnera, uspjela,između ostalog, obezbijediti 200 paketa sa prehrambenim i higijenskim namirnicama i stotinu vaučera u vrijednoisti od po 150 maraka za socijalno ugrožene, 30 sjemenskih paketa za poljoprivrednike, kao i ravno 40 hiljada zaštitnih maski u vlastitoj izradi.(Sanja S.)
