Portal Zenicainfo.ba sa zadovoljstvom vam predstavlja novi sadržaj i rubriku koju ćete imati priliku pratiti u narednom periodu na našem portalu.
Jednom mjesečno donosimo vam intervjue magazinskog tipa, sa brojnim priznatim i poznatim imenima iz javnog života našeg grada, kantona, države. Rubrika “Intervju s povodom” bit će prilika da pročitate razmišljanja, stavove, planove, ciljeve, lične i poslovne priče osoba različitih interesovanja, i iz različitih oblasti: kulture, sporta, politike, biznisa, umjetnosti, vjere, zdravlja i tako dalje.
Naš prvi sagovornik u rubrici “Intervju s povodom” je Nandino Škrbić, direktor JP RTV ZENICA d.o.o. Zenica.
Sa direktorom Škrbićem otvorili smo brojne teme, a povod za naš razgovor je zapravo historijska važnost današnjeg datuma za ovu medijsku kuću. Naime, na današnji dan prije 25 godina tadašnje Općinsko vijeće Zenice dalo je saglasnost za formiranje JP RTV ZENICA d.o.o. Zenica.
Protekla, 2019. godina, bila je godina uspjeha za RTV ZENICU?
Prije svega, zadovoljstvo mi je istaći činjenicu da je 2019. godina bila najuspješnija godina po svim parametrima od osnivanja ovog Preduzeća. Najveći ukupan prihod,ali i neto dobit preduzeća, ostvareni su prošle, 2019. godine. Dobitsmo, nažalost, umjesto da je investiramo u nabavku nove opreme, morali iskoristiti za pokrivanje akumuliranih gubitaka, zatečenih u poslovnim knjigama zaključno sa 31.12.2016. godine, koji su bili preko 50.000 konvertibilnih maraka. Moram naglasiti da smo, za dvije godine, taj akumulirani gubitak gotovo u potpunosti sanirali, što je u ovakvim uslovima poslovanja, kada na naplatu još uvijek stižu ‘aferimi’ iz ranijeg perioda, od neplaćenih autorskih naknada AMUS-u, do tužbi radnika po osnovu razlika plaća, svojevrstan podvig.
O čemu se, konkretno, radi, kad su u pitanju tužbe radnika?
Od mog stupanja na funkciju direktora JP RTV ZENICA, zatekao sam pet pravosnažnih izvršnih presuda po tužbama radnika. Osnov tužbi je bio razlika isplaćenih plaća u odnosu na pripadajuću po Kolektivnom ugovoru. Ovakve sudbine doživjela su mnoga javna preduzeća, a poznata je činjenica da naš (Zeničko-dobojski) kanton po ovom osnovu – tužbe po kolektivnom ugovoru – budžetskim korisnicima duguje preko 350 miliona maraka.
Iako smo, zaista, posebno vodili računa o finansijskom segmentu poslovanja, a sve u cilju stabilizacije i konsolidacije preduzeća, kako bismo konačno bili profitabilni i počeli proizvoditi pozitivne finansijske rezultate, u martu mjesecu 2019. godine, imali smo novi „udar“ – podignuta je nova tužba nezadovoljnih radnika, koji zahtijevaju isplatu razlika u plaćama po Kolektivnom ugovoru, ukupne vrijednosti 90.000 konvertibilnih maraka. Navedena tužba će, ukoliko bude presuđena u korist tužitelja, ovo preduzeće najvjerovatnije osuditi na stečaj i likvidaciju.
Vratimo se malo na prošlogodišnje uspjehe… 2019. godina nije bila uspješna samo na finansijskom planu?
Pored vrhunskih finansijskih rezultata, tokom prošle godine smo napravili veliki broj historijskih poduhvata i iskoraka u unapređenju programa, radijskog, televizijskog i online medija. Kao najveći uspjeh, izdvojio bih najbrže rastuću platformu RTV ZENICE – online medij – zenicainfo.ba, koji je, u izuzetno kratkom vremenskom periodu, preuzeo vodeću ulogu u online informisanju građana Zenice.
Kad je u pitanju televizijski program, proizveli smo, samo tokom 2019. godine, preko tri stotine sati programa vlastite autorske produkcije, čime smo, opet prvi put u historiji od osnivanja Televizije, počeli u potpunosti ispunjavati obaveze iz dozvole Regulatorne agencija za komunikacije koje imamo kao javni medijski servis.
Napravili smo historijske iskorake kada smo realizovali višesatne programe uživo, iz nekoliko televizijskih studija i uz terensku ekipu, koja je izvještavala sa više lokacija iz Zenice.
Uspjeli smo, u potpunosti, odvojiti menadžment, odnosno Upravu preduzeća od uređivačke politike i formirati posebno tijelo koje je potpuno neovisno od direktora, što je rezultiralo činjenicom da sam možda i prvi direktor koji nije istovremeno i glavni i odgovorni urednik ove medijske kuće.
Osim toga, povećana je i programska produkcija kroz pokretanje potpuno nove djelatnosti u okviru ovog javnog preduzeća – festivalske djelatnosti, koja, pored osnovnog prihoda, doprinosi kvalitetnijem i boljem finansijskom rezultatu kompanije. Uvođenje nove djelatnosti praćeno je izradom scenografije, grafičkog izraza i novog vizuelnog identiteta za sve navedene programske sadržaje.
U programima na sve tri platforme RTV ZENICE gledaoci, slušaoci i čitaoci su u 2019. godini mogli da prate razne zabavno-muzičke sadržaje u HD rezuluciji, direktnim prijenosom – uživo, što je rezultiralo boljim kvalitetom slike, a samim tim i većom gledanošću programa. Neki od sadržaja koji su emitovani uživo su prijenosi dijelova oficijelnog programa Zenica Summer Fest-a 2019, Bajramskog koncerta, Bajram-namaza, Polnoćke, Božiće liturgije, Zenica Adventure-a 2019, Centralnog javnog dočeka Nove godine, ali i javljanje novinara – reportera sa ulica našeg Grada za potrebe programa.
Kao što je već rečeno, 2019. godinu obilježilo je i održavanje drugog po redu Zenica Summer Fest-a, koji je na Trgu Alije Izetbegovića, na ukupno 22 festivalska programa, posjetilo ukupno preko 250.000 naših sugrađana, posjetilaca iz gradova u okruženju, te Zeničana koji žive u dijaspori, a tokom ljeta borave u našem gradu. Dvostruko više je onih koji su program festivala pratili putem nekih od digitalnih platformi RTV ZENICE ili naših naloga na društvenim mrežama (Youtube, Facebook, Twitter, Instagram). Pored ljetnog festivala, u našoj organizaciji bio je i Zenica Adventure, drugi zimski festival, u okviru kojeg se, 70 različitih programskih aktivnosti, predstavilo preko 500 izvođača. Dio Zenica Adventure-a bio je i Studengrad, bajkoviti mali gradić, sagrađen u srcu Zenice, na Trgu Alije Izetbegovića. Svakodnevno su, u dnevnim i noćnim terminima, u Studengradu, pored bogate ugostiteljske i trgovačke ponude, organizovani programski sadržaji za sve ukuse i generacije. Obaova festivala, Zenica Summer Fest i Zenica Adventure, Zeničani, kao i posjetioci iz drugih gradova Bosne i Hercegovine i regiona ocijenili su izuzetno visokom ocjenom 10+!
Da li je pojava koronavirusa utjecala na rad i rezultate RTV ZENICE?
Da, i to u velikoj mjeri! Neovisna analizautvrdila je da smo mi, ne samo jedan od prvih medija, nego i privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini, poduzeli najsveobuhvatnije mjere zaštite naših novinara i partnera, ali i zaštite nepristrasnog, pravovremenog i istinitog izvještavanja. Već 12. marta donijeli smo set mjera i propisa koji uređuju preraspodjelu radnog vremena, privremeni raspored radnika na drugo radno mjesto, rad izvan prostorija poslodavca, mjere zaštite predviđene propisima o sigurnosti i zdravlju na radu, te programske izmjene, kao privremenu mjeru zaštite od širenja koronavirusa. Zaposlenici suraspoređeni u timove od po šest-sedam ljudi i radili su po sedam dana, da bi, nakon toga, preuzeo drugi tim, a sve u cilju kako bismo ispoštovali preporuke epidemioloških i drugih službi koje tretiraju ovu oblast. Svim zaposlenicima je nabavljena zaštitna oprema (rukavice i maske), kao i sredstva za ličnu dezinfekciju (antiseptik za ruke).Kad su u pitanju mjere dezinfekcije i čišćenja radnih površina i prostorija, obezbijedili smo sredstva za održavanje higijene, ali i, u više navrata, angažovali firmu za sistemsku dezinfekciju prostorija profesionalnim sredstvima i aparatima. Sve ovo, naravno, iziskuje znatna finansijska sredstva, a priliv nam je, pojavom koronavirusa, višestruko umanjen. Naš vlastiti redovni prihod manji je za čak oko 63 odsto u odnosu na, naprimjer, isti period prošle godine. Veliki broj naših redovnih klijenata otkazao je svoje reklamne kampanje. Naravno, razumljivi su takvi potezi, jer niko od nas nije znao kakav rasplet situacije sa koronavirusom možemo očekivati. Iako i sami u jako teškoj situaciji, odlučili smo da se, kao izuzetno društveno odgovorna kompanija i lokalni medijski servis, maksimalno angažujemo i stavimo na raspolaganje našim sugrađanima, ali i zeničkim privrednicima, kako bismo pomogli u očuvanju zdravlja i ekonomijenaše Zenice, ali i cijele Bosne i Hercegovine. Što se tiče programske šeme, napominjem da smo, prije Naredbe Kriznog štaba Grada Zenice, na sve tri platforme, programske sadržaje u potpunosti prilagodili novonastaloj situaciji, pružajući građanima blagovremene, objektivne i istinite informacije, kao i naredbe i upute kriznih štabova, ministarstava zdravstva, obrazovanja i drugih relevantnih institucija. Moram istaći da smo, odmah po prekidu nastave u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju u Zenici, poslali ponudu gospodinu Spahiji Kozliću, ministru obrazovanja, nauke i kulture Zeničko-dobojskog kantona, kojom se stavljamo u potpunosti na raspolaganje građanima, odnosno učenicima i školama u provođenju online nastave i DL-a. Na našu i žalost svih građana Zenice, ovo ministarstvo nije čak ni odgovorilo na našu ponudu, a propuštena je prilika da zenički učenici, posebno oni koji nisu imali mogućnost da nabave računare ili tablete, na najkvalitetniji način, školsku godinu privedu kraju uz pomoć lokalne televizije i resursa.
Nije bilo nekih „radikalnijih“ mjera tokom pandemije? Smanjenje plaća, otpuštanje…?
Nažalost, nismo bili u prilici sačuvati sva radna mjesta, pa tako za desetak zaposlenika nismo mogli produžiti ugovore o radu koji su ranije bili zaključeni na određeno vrijeme. U prilog tome da smo imali namjeru angažovati ove mlade ljude, u stručno osposobljavanje i usavršavanje većine njih uložili smo značajna finansijska sredstva. Ti mladi ljudi trebali su, u narednom periodu, biti nosioci pozitivnih pomaka i promjena u modernizaciji svih programskih aktivnosti na sve tri naše platforme. Kad je u pitanju smanjenje plaća, cilj je bio da, u najteže vrijeme, kada je većina građana svijeta, pa tako i zaposlenici RTV ZENICE, bila primorana provoditi vrijeme u svojim kućama, našim kolegama ne smanjujemo plaće. Međutim, kako se situacija nimalo ne popravlja, naprotiv, sve je teže poslovati, bit ćemo prinuđeni narednu ili možda čak nekoliko sljedećih plaća isplatiti umanjeno za određeni iznos, da ne bismo bili primorani primjenjivati i najradikalnije poteze, a to su otkazi i proglašavanje tehnološkog viška. Ukoliko u narednih mjesec–dva naši redovni klijenti ne nastave sa kampanjama, bit ćemo prinuđeni poslati radnike na čekanje. U narednih nekoliko dana moramo organizovati sastanak sa Sindikatom i pokušati pronaći najbolje rješenje za predstojeći period, koji je možda i najteži poslijeratni.
Nazire li se izlaz iz krize?
Medijska djelatnost je, možda, ponajviše ugrožena ovom pandemijom, jer, svaki privredni subjekt, obrt iz bilo koje branše, prvo ukida „troškove marketinga“, iako već godinama pokušavam objasniti i dokazati da marketing nije trošak, nego investicija. Kao što investirate u mašinu ili opremu, morate investirati u reklamu i marketing, kako bi se za vaš biznis saznalo u javnosti. Nažalost, kod nas još uvijek, kad kažem kod nas mislim na cijeli Balkan, privrednici bojažljivo prihvataju reklamu jer smatraju, a donekle imaju i pravo, da poreznici obilaze, kontrolišu i kažnjavaju isključivo one koji se reklamiraju. Kao da neko u inspekciji samo gleda televizijske i sluša radijske reklame i pravi planove kontrola privrednika. U vrijeme kada mediji imaju ključnu ulogu u pružanju tačnih informacija i suzbijanju dezinformacija o pandemiji, u naslovima tekstova i medijskih istupa Udruženja BH Novinari, Vijeća za štampu i online medije Bosne i Hercegovine, ali i drugih institucija koje se bore za prava i slobode medija, imali smo priliku vidjeti naslove tipa „Korona-kriza snažno pogodila medijski sektor“, „Pokreće li korona virus drugo ‘arapsko proljeće’?“, „Mediji na respiratoru“… Činjenica je da se ovaj sektor suočava sa ogromnim padom prihoda od oglašavanja. Kontaktirao sam kolege iz ove branše, bilo da su privatnog ili javnog karaktera, svi imaju identične probleme – pokušavaju naći način da ne dođu u situaciju da moraju davati otkaze.Analitičari predviđaju da bi ovo mogla biti najteža godina za medije uopšte. Pored činjenice da sve analize i istraživanja pokazuju da je čitanost online medija proteklih dva mjeseca rasla za preko 50 odsto, a evidentan je i rast gledanosti televizije i ‘streaming’ servisa (prema istraživanju – u Bosni i Hercegovini za 38 odsto), što je logično, jer ljudi više vremena provode kod kuće, oglašivači nisu prepoznali važnost prisustva u medijima. Ovo možemo pravdati samo time da oglašivači ne žele da ulažu u reklame jer su svjesni dasu građani novac potrošili na zalihe hrane, a mnogi ostaju i bez posla. Rastu gledanosti televizije, ali i online platformi, u Bosni i Hercegovini dodatno je doprinijelo uvođenje policijskog sata i mjere zabrane kretanja za određene kategorije stanovništva. Nakon donošenja Odluke o prestanku rada pojedinih privrednih subjekata na području Federacije Bosne i Hercegovine, a svjesni činjenice da će Grad biti paraliziran, kao i to da će ova mjera vanredne situacije direktno uticati na likvidnost i opstojnost pojedinih lokalnih privrednih subjekata, donijeli smo Odluku o besplatnom reklamiranju usluga domaćim privrednicima, sa akcentom na one koji dostavljaju svoje proizvode i usluge. Ovakav naš gest naišao na odobravanje i privrednika i građana koji su imali priliku da svoje potrebe zadovolje dostavom, informirajući se o istoj putem našeg programa. Već su sve mjere zabrana stavljene van snage, djelatnosti koje su najviše bile ugrožene postepeno počinju da vraćaju svoje poslovne aktivnosti, ali me iskreno strah da se medijska djelatnost, ukoliko ne budemo imali značajnu pomoć države ili EU fondova, nikada neće vratiti „na početne postavke“, odnosno na nivo poslovanja prije korona-krize.
Postoje li neki fondovi Evropske unije za pomoć medijima?
Evropska unija je odmah otvorila pozive za pomoć medijima, ali isključivo privatnim, odnosno nezavisnim. Mediji koji su registrovani kao javna preduzeća, nažalost, nisu nigdje kvalifikovani, odnosno ne ispunjavaju uslove za prijavu na ovakve javne pozive, tako da preostaje samo mogućnost da osnivači tih preduzeća, kroz svoje budžete, pomognu opstanku javnih medija. Čak smo, kao javno preduzeće, izuzeti i od korona-zakona, koji poslodavcima subvencionira minimalne plaće i doprinose. Nas su stavili u rang sa svim drugim javnim preduzećima koja svoje usluge naplaćuju i čiji rad nije bio ugrožen tokom pandemije. Mi konkretno dobijemo 324 hiljade konvertibilnih maraka iz Budžeta Grada Zenice, a samo za plaće i naknade plaća (topli obrok, prijevoz, regres) imamo izdatke u iznosu od preko 800 hiljada maraka. Iz ovoga je potpuno jasno da je neophodno na tržištu ostvariti pola miliona maraka samo kako bismo isplatili plaće radnicima, a ostale troškove poslovanja da i ne pominjem. Malo je poznata činjenica da je RTV ZENICA jedan od rijetkih, ako ne i jedini lokalni javni medijski servis, čije se bruto plaće zaposlenika ne finansiraju uopšte iz budžeta osnivača. Ostalo je također nezapaženo da smo vijećnicima, odnosno ovom sazivu Gradskog vijeća, po prvi put uputili zajednički prijedlog Sindikata radnika i Uprave Društva da se u Budžetu Grada Zenice za 2020. godinu osiguraju sredstva minimalno u vrijednosti bruto plaća zaposlenika. Ovaj prijedlog, iz neobjašnjivog razloga, nije čak ni razmatran od strane Vijeća. Tragajući za dodatnim načinom zarade, uveli smo i nove djelatnosti pored svoje osnovne i primarne zadaće. Tako smo pokrenuli produkciju za snimanje i montažu manifestacija, spotova, reklama, ali i,kako sam već pomenuo,festivalskudjelatnost, koja nam je otvorila vrata nekih novih partnera zainteresovanih da se predstave našim sugrađanima kroz festival. Kako stvari stoje, ove godine zbog koronavirusa nećemo moći realizovati ni festivale.
Znači li to da ove godine nećemo imati Zenica Summer Fest?
Koncerti i festivali su odlukama kriznih štabova zabranjeni. U Hrvatskoj su, naprimjer, već početkom maja donijeli uredbu kojom dozvoljavaju koncerte, uz obavezno držanje distance, što je pomalo i apsurdno. Kako ćete na nekom koncertu držati distancu?! Sve i kad bi se danas, recimo, u Bosni i Hercegovini ukinula mjera zabrane održavanja koncerata i javnih okupljanja, sumnjam da bismo bili u mogućnosti kvalitetno organizovati ZENICA SUMMER FEST, obzirom da su za jedan tako ozbiljan i veliki projekat neophodne pripreme po nekoliko mjeseci. Eventualno, da ne bismo prekidali kontinuitet, možda da uspijemo organizovati jedan-dva koncerta.
Ove godine je 25 godina Televizije Zenica. Planirate li nešto specijalno?
Ovo javno preduzeće je specifično po mnogo čemu, pa tako i po značajnim datumima. Naime, RTV ZENICA ima čak pet značajnih datuma za obilježavanje. Emitovanje radijskog programa počelo je 20. juna 1969. godine, dakle prošle godine punih 50 godina! Javno preduzeće RADIO-TELEVIZIJA ZENICA osnovano je 23. maja 1995. godine, kada je Vijeće Općine Zenica donijelo odluku o osnivanju, a u registar Višeg suda u Zenici upisano je dana 26. septembra 1995. godine, dok je emitovanje televizijskog signala počelo 25. novembra iste godine, na Dan državnosti Bosne i Hercegovine. I na kraju, portal zenicainfo.ba registrovan je i počeo sa radom17. oktobra 2017. godine. Sve su ovo datumi od izuzetne važnosti u historiji ovog preduzeća. Planirali smo, naravno, svašta za ovu godinu, ali, sudeći po trenutnoj situaciji, ništa nećemo biti u mogućnosti i – realizovati. Već odavno smo počeli raditi na pripremi monografije o radu i poslovanju RTV ZENICE u proteklih dvije i po decenije, za koju je sada, nakon pojave koronavirusa koji je uveliko otežao funkcionisanje i solventnost preduzeća, da li će ugledati svjetlo dana. Također smo planirali da, na dan početka emitovanja programa, napravimo svečanu akademiju, gdje bismo predstavili i pomenutu monografiju, ali i dokumentarni film o našem preduzeću. Sve ovo, nažalost, sada stoji pod velikim upitnikom.
Onda, pretpostavljamo, da su došli u pitanje i ostali projekti koje ste najavaljivali?
Tačno tako! Projekat „Večernji glasnik“, koji smo osmislili i planirali početi sa realizacijom krajem prošle godine, kasnio je zbog drugih razloga – neriješenog pitanja prostora, odnosno neadekvatnog prostora za rad i deficita kadrova za realizaciju. Međutim, sada nas je korona još više unazadila. Projekat je zamišljen kao dnevnik vijesti sa prostora centralne Bosne i Hercegovine, sa posebnim akcentom na dešavanja u lokalnim zajednicama. Obzirom da lokalne zajednice sa prostora centralne Bosne i Hercegovine nisu dovoljno i adekvatno zastupljene niti u jednom informativnom programu javnih i privatnih emitera sa područja Bosne i Hercegovine, a posebno zbog činjenice da su Zeničko-dobojski i Srednjobosanski kanton jedini u Federaciji BiH koji nemaju medije kantonalnog nivoa, odlučili smo pokrenuti regionalnu informativnu emisiju „Večernji glasnik“.Planirano je da novinari i saradnici RTV ZENICE prate sve događaje iz 22 općine i dva grada, u skladu sa profesionalnim novinarskim standardima. Nažalost, zbog manjka ljudi za kvalitetnu realizaciju ovog značajnog projekta, ali i zbog loših prostornih kapaciteta, morali smo prolongirati početak realizacije do daljnjeg.
Više puta ste, u javnosti, izlazili sa podacima da je na pomolu rješenje prostornih kapaciteta RTV ZENICE, ali, evo, već treću godinu Vašeg mandata se ništa konkretno ne dešava?
Nije mi jasno zašto prethodne uprave i vlasti u Zenici nikada nisu pokrenule inicijativu za rješavanje ovog, za RTV ZENICU, krucijalnog problema, jer je prostor koji trenutno koristimo bio privremeno rješenje. Evo, 25 godina poslije, još uvijek smo u „privremenom prostoru“. Po preuzimanju vrlo odgovorne i sa ove distance mogu slobodno reći i iscrpljujuće funkcije, imao sam čvrsto obećanje gradonačelnika da ćemo zajednički raditi na rješavanju ovog dugogodišnjeg problema RTV ZENICE.U konsultaciji sa stručnjacima u oblasti radija i televizije, ali i sa dugogodišnjim radnicima RTV ZENICE, konstatovali smo da je u Zenici jedini prostor koji zadovoljava sve naše potrebe – prostor Doma armije, koji je ustupljen BZK Preporod, iako oni koriste svega trećinu kapaciteta ovog prostora. Prije nego što smo izašli sa ovim prijedlogom pred gradonačelnika, uputili smo dopis Udruženju BZK Preporod i ponudilida se zamijenimo za prava korištenja prostora, obzirom da i oni, kao i mi, koriste prostor koji su dobili na korištenje od Grada Zenice. U prijedlogu smo naveli da smo voljni da im prostor koji nudimo u zamjenu, u ulici Bulevar Kralja Tvrtka I, u potpunosti privedemo njihovim potrebama, renoviramoi adaptiramo prema njihovim željama i zahtjevima. Međutim, obzirom na tadašnje strukture i rukovodstvo Preporoda, dobili smo odgovor da za takav aranžman nisu zainteresovani, nakon čega smo o svemu tome informisali gradonačelnika. Poslije je u cijelu priču gradonačelnik uključio gradske službe, koje, evo, do danas, rade na rješavanju zavrzlama oko prava korištenja prostora. Uvjerivši se da ne postoji volja niti s jedne strane da mi, kao jedini javni medijski servis u Zenici, konačno, riješimo svoj problem prostornih kapaciteta, odlučili smo da vlastitim snagama prostor koji trenutno koristimo adaptiramo i prilagodimo za naše potrebe. Nadam se iskreno da ćemo do godišnjice početka emitovanja televizijskog signala – 25. novembra, svečano otvoriti – renovirani televizijski studio. S obzirom na to da je nedavno došlo do promjene i na čelu zeničkog Preporoda, gdje je za predsjednika imenovan gospodin Mirza Husetić, mlad, proaktivan i sposoban čovjek, koji je svjestan potreba i kapaciteta i Preporoda, ali i RTV ZENICE, moguće je da se, ipak, ukaže mogućnost da postanemo stanari Doma armije, koji svojim prostornim kapacitetima savršeno odgovara za rad medijskog preduzeća naših gabarita, što ćemo objeručke prihvatiti.Nažalost, rješavanje prostornih kapaciteta je samo dio našeg problema i ne znači ništa, ukoliko paralelno s tim procesom ne obnovimo i našu tehniku. Stanje naše opreme je katastrofalno! Kamere, rasvjeta, terenska oprema, linkovi, digitalne montaže, računari i računarska oprema, ali i sva ostala tehnika koju koristimo za proizvodnju, prijenos i emitovanje programa, je stara u prosjeku sedam godina, što znači da je čak i knjigovodstveno amortizovana, a znamo da tehnika svakodnevno napreduje i da zastarjela tehnika, da ne kažem muzejska, zahtijeva mnogo više sredstava za održavanje, ali i veći broj operatera za rad.
Uspjesi RTV ZENICA počeli su da se nižu od Vašeg dolaska na poziciju direktora, svjedočimo novom imidžu i statusu RTVZ
Nisam želio da izgledam kao neko ko sebi pripisuje sve uspjehe. Sve što smo uradili u proteklom periodu, zasluga je svih zaposlenika ovog preduzeća. Naravno da uvijek ima onih koji rade malo više i onih koji rade malo manje, ali u principu, da bi se relizovao bilo kakav projekat, neophodno je da prođe gotovo kroz „sve ruke“. Tako, naprimjer, mali oglas ili tužno sjećanje, da bi bilo emitovano, krene od portirnice, marketinga, knjigovodstva, preko novinara, voditelja, snimatelja, montažera, da bi na kraju realizator programa pustio na emitovanje. Znači da svi „u lancu“ moraju biti posvećeni poslu i kvalitetno uraditi svoj posao da bi naručilac bio ispoštovan. Evidentan je porast snimljenih materijala, dokumentaraca, emisija i drugih materijala koje smo realizovali u posljednje dvije i po godine, ali zašto ne reći i to da je RTV ZENICA i ranije imala zapažene serijale. Ovdje bih posebno pomenuo izuzetno zapažen i kod gledalaca prihvaćen serijal „Selu u pohode“, koji ove godine planiramo oživjeti i početi sa snimanjem druge sezone. Naravno, tu su i „Zeničke priče“, ali i „Ritam grada“, emisija koja je realizovana u koprodukciji sa svim ostalim javnim preduzećima i ustanovama Grada Zenice, koji su na taj način i finansijski participirali u funkcionisanju RTV ZENICE. Iako smo pokušali oživjeti i ovaj serijal, nismo naišli na podršku trenutne strukture menadžmenata javnih preduzeća i ustanova.
Na koji način će RTV ZENICA, kao lokalni medijski servis, odgovoriti tehničko-tehnološkom izazovu i prelasku na online platforme?
U oktobru 2018. godine smo formirali projektni tim od 16 ljudi, od zaposlenika i partnera, do članova Gradskog vijeća i resorne Službe, čiji je zadatak bio da naprave Strateški plan, odnosno da provedu SWOT analizu, koja će omogućiti prepoznavanje pozitivnih i negativnih faktora i dati mogućnost da se na njih blagovremeno utiče. Analizom je utvrđeno zatečeno stanje RTV ZENICE, glavne prednosti i slabosti, ali i šanse i prepreke da se stigne do planiranih ciljeva u budućnosti. Jedan od strateških ciljeva, utvrđenih od strane projektnog tima, bio je i potpuni prelazak na online platforme, koje su neminovno budućnost medijske djelatnosti. Veoma je teško u sredini koja još uvijek nije „na svom terenu“ u korištenju kompjutera i osnovnih programa i softvera, zahtijevati trenutni prelazak na online platformu. Upravo ovih dana smo pokrenuli projekat redizajna našeg portala zenicainfo.ba, a naredni korak je da će sve vijesti koje će biti emitovane na našim ostalim platformama – radio i televizija – prethodno biti objavljene na online mediju. Radimo i na razvoju našeg youtube kanala, ali i na monetarizaciji istog. Nepažnjom naših kolega, naš youtube kanal koji je imao oko 4.000 pretplatnika je blokiran, pa smo, ne shvatajući značaj te brojke, otvorili novi. Nedavnim dogovorom sa jednom zeničkom kompanijom, otvorena nam je mogućnost da taj youtube kanal reaktiviramo, čime bismo odmah, prema tvrdnjama softverskih stručnjaka partnerske firme, imali mogućnost dodatnih prihoda kroz ovu vrstu online medija. Plan je da, do kraja tekuće godine, napravimo totalni preokret i prelazak na digitalne medije, odnosno da naš portal koji će do tada već biti redizajniran i inoviran, potpuno preuzme primat nad ostalim platformama. Suština ovog preokreta jeste da vijest koja nije prethodno objavljena na našim digitalnim platformama, neće moći biti emitovana niti na radiju, niti na televiziji. Na taj način ćemo olakšati posao i našem uredniku deska na televiziji, ali i voditeljima radijskog programa, jer će sve informacije crpiti isključivo sa naše online platforme. Pored toga, olakšat ćemo posao i kolegama novinarima, koji više neće imati obavezu dolaska na posao, jer će sav posao moći odraditi sa terena – tekst, video, sliku. U razvoj ovog koncepta,posljednjih mjeseci, uložili smo mnogo napora i znanja i vjerujemo da će RTV ZENICA biti jedinstvena u društvu javnih lokalnih emitera, odnosno primjer dobre prakse u budućem razvoju medija za novo vrijeme.
Hoće li ovakav preokret moći pratiti i resursi – kadrovske i tehničke pretpostavke?
Predstoji nam dugotrajan i mukotrpan proces. Ono što planiramo, nakon implementacije, višestruko će nam olakšati svakodnevni rad, ali kako bismo došli do konačnog rješenja i cilja, neophodna su nam, prije svega, velika finansijska sredstva za tehničke pretpostavke. Kad su u pitanju kadrovi, starosna struktura u RTV ZENICA, u prosjeku skoro 50 godina, uslovljava mnogo toga. Nerealno je i očekivati da će naši zaposlenici, od kojih su neki već pred penziju, bardovi zeničkog novinarstva, dovoljno osposobljeni da koriste nove tehnologije. Upravo zbog toga, kako bismo stvorili pretpostavke da svi zaposlenici dobiju adekvatnu edukaciju i da svi mogu odgovoriti novim izazovima, već od narednog mjeseca aktivno krećemo sa stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem svih zaposlenika. Moram priznati da je takav zahtjev uputio i naš Sindikat, koji je skrenuo pažnju da pojedini zaposlenici nisu osposobljeni za određene radne zadatke, pa smo, uvažavajući njihov prigovor, odmah donijeli odluku kojom svaki zaposlenik ima 10 plaćenih sati sedmične edukacije.
Obzirom da je mjesec Ramazana pri kraju, recite nam još nešto o ovogodišnjem Ramazanskom programu, ali i šta nam pripremate za Bajram…
Evo, približava se kraj Ramazana, trećeg u mom mandatu i trećeg Ramazanskog programa realizovanog na ovaj način i pristup – odgovorno i kvalitetno. Ove godine smo imali još veći izazov, jer smo sve „Muhabete“ realizovali putem video linka, odnosno naši gosti su se javljali iz svojih kuća, putem mobilne aplikacije, a na kvalitet zvuka i slike najviše je utjecao kvalitet interneta kod sagovornika. Osvježenje je, svakako, ovogodišnji producent i voditelj Muhabeta – KenanHodžić, koga bih, ovom prilikom, pohvalio. Ovogodišnji ramazanski program je obogaćen i „Mukabelom zeničkih hafiza“, ali i drugim rubrikama koje do sada nismo imali – „Sufara“, novi format serijala „Ramazan u oku djeteta“… S posebnim zadovoljstvom ističem da smo, za ovogodišnji Ramazanski program, dobili pohvalu i od Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, što je još jedna potvrda našeg rada, truda i zalaganja na promociji pozitivnih priča i međureligijskog dijaloga.Nažalost, ove godine nismo bili u mogućnosti realizovati rubriku koja je prošle i pretprošle godine izazvala najviše pažnje – „Ramazanska hedija“, zbog već dobro poznatih razloga – pandemije koronavirusa. I ove godine ćemo nastaviti praksu koju smo konstituisali u obavezu – direktni prijenos Centralne bajramske svečanosti za Zenicu iz Čaršijske džamije. Nakon toga, slijedi naš redovni Bajramski program iz televizijskog studija, a cjelodnevni program bit će svečarskog karaktera.
Na samom kraju, iskoristio bih priliku da našim sugrađankama i sugrađanima koji nisu dozvolili da pojava pandemije poremeti običaje i uobičajene svakodnevne potrebe i planove tokom ovog mjeseca, mjeseca preporoda, koji su ispostili Ramazan, poželim da to bude upisano u dobra djela, a svim građanima islamske vjeroispovijesti da nastupajući Bajram provedu u u dobrom zdravlju i lijepom raspoloženju – BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!
Autor: Nedžad Glibo
