Direktor verifikacionog laboratorija “Verlab” Almir Badnjević analizirao je respiratore na osnovu fotografije sa aerodroma koju smo mu poslali.
Kako je kazao, navedeni model je respirator koji se uglavnom koristi u hitnim slučajevima i hitnim kolima i ne koristi se na odjeljenjima intentivne njege.
“Kada se pogledaju preporuke za tretiranje COVID-19 pacijenata, neophodno je da postoji ‘Volume and Pressure Control’ opcija na respiratorima. Još je bitnije spomenuti da se respiratori sve više i više isključuju iz tretmana COVID pacijenata (smrtnost preko 85%)”, kazao je Badnjević za N1.
Kako je kazao ,bitno je spomenuti da je trenutna zauzetost respiratora u BiH ispod 10 posto (samo u FBiH postoji preko 200 respiratora I 200 anestezioloških mašina koje se mogu koristiti kao respiratori).
“Samim tim, postavlja se pitanje zašto trošimo pare na respiratore? Interesantno je da navedeni respirator nije FDA odobren“, kaže Badnjević.
Govoreći o cijenama, navodi da se one mogu pronaći na internetu i kreću se od osnovnog modela od 3.000 dolara, do maksimalno 32.000 dolara sa svim mogućim opcijama koje nudi ovaj proizvođač.
“Postoje svjetske poznate marke respiratora koje se koriste poput Dragera, GE, Philips, Medtronic, Hamilton, Fisher & Paykel, Mindraya, itd itd, a čija cijena je do maksimalno 70.000 KM”, naveo je on.
Verlab je mjeriteljska laboratorija koja pruža usluge zakonske verifikacije mjerila u zdravstvu. Samim tim, Verlab se ne bavi uvozom, prodajom, niti distribucijom bilo kakve medicinske opreme.
“Da biste se bavili uvozom i distribucijom medicinske opreme, morate biti registrovani kao veleprometnik u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH. Zatim registrovani veleprometnici treba da imaju dozvolu za uvoz navedenog medicinskog uređaja. Dakle, potrebno je registrovati medicinski uređaj koji se uvozi u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH. Sa tim se potvrđuje da uređaj ima osnovnu dokumentaciju za uvoz, te da odgovara tehničkoj specifikaciji. Također, potvrđuje se da je firma koja uvozi ovlaštena i za održavanje (servisiranje) tih aparata, kao i za nabavku potrošnog materijala i rezervnih dijelva. Zamislite da uvezete neki uređaj, a da ne postoji niko ovlašten i stručan da vrši kasnije održavanje (servisiranje) tih aparata. Zatim, prije puštanja uređaja u rad (priključka na pacijenta), neophodno je izvršiti zakonsku verifikaciju (ukoliko je mjerilo iz zakonskog mjeriteljstva BiH – a respirator jeste)”, navodi Badnjević.
Kako kaže, neko ko nije veleprometnik medicinskim sredstvima, te nema barem privremenu dozvolu za uvoz tog specifičnog medicinskog uređaja, nikako nije mogao proći carinsku provjeru i uvesti medicinski uređaj (krši se više zakona BiH, te riječ je o krijumčarenju, švercu i ostalim prekršajima).
