I dok Bosna i Hercegovina humanitarnom pomoći traži držače za infuzije, stetoskope, tečne sapune, posteljinu, sitni potrošni materijal za laboratorije iz državnog budžeta, svake godine izdvaja se više od pola milijarde maraka za bruto plate i naknade za 23.237 zaposlenih u državnim institucijama.
Početkom aprila Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o traženju međunarodne humanitarne pomoći za zaštitu i spašavanje. Ispod radara javnosti prošla je informacija da je i država, poput njenog entiteta Republike Srpske, između ostalog tražila i osnovna sredstva za rad zdravstvenog sistema.
U odluci o traženju humanitarne pomoći Bosna i Hercegovina, pored respiratora sa pratećom opremom za odrasle i djecu i sredstva i materijala za detekciju zaraženih koronavirusom, tražila je i pokretne držače za infuziju, stetoskope, tečni sapun i zidne dispenzere za tečni sapun, zidne dispenzereza dezinfekciono sredstva, posteljinu, mobilne tuš kabine i toalete, sredstva i pribore za zadovoljavanje higijenskih potreba, agregate, grijalice za šatore, sitni potrošni materijal za laboratorije-reagensi, otopine, privremene objekte sa pripadajućim inventarom – šatori, kontejnere za smještaj i izolaciju pacijenata, kontejnere za odlaganje medicinskog otpada, krevete…
Samo tri mjeseca ranije ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda najavio je mogućnost da osnovica plate u državnim institucijama bude povećana za 4,5 posto pravdajući to pritiscima sindikata. Državni ministar finansija i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda naveo je tada da je usvajanjem budžeta za 2019. godinu ostvarena mogućnost za povećanje naknade za topli obrok i najavio da će se to početi isplaćivati uz januarske plate.
U državnim institucijama 31.12.2019. godine bilo je zaposleno 23.237 osoba. Za njihove bruto plate i naknade u budžetu BiH za 2019. godinu izdvojeno je 562.646.000 KM. Za naknade troškova zaposlenih i skupštinskih zastupnika 124.785.000 KM dok je za putne troškove izdvojeno 17.129.000 KM. Ukupno 704, 5 miliona maraka!
Treba napomenuti da je Vijeće ministara odlukom o traženju međunarodne humanitarne pomoći za zaštitu i spašavanje tražilo i dodatnu finasijsku pomoć.
Kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otkrio šta su mu od pomoći tražili iz Repubilke Srpske među prvima koji je iskoristio priliku za par političkih poena bio je Edin Ramić (SDA).
Reagirajući na saopštenje ministra zdravstva RS Alena Šeranića kazao je da je “svoj uspjeh kao ministar trebao pokazati kroz reforme zdravstvenog sistema i nabavku makar neophodne opreme za normalan rad, a ne da od predsjednika Srbije saznajemo u kakvom stanju je zdravstveni sistem u entitetu RS koji nema ni stalke za infuziju”.
Sigurno je da Edin Ramić neće reagirati na isti način kada država BiH traži istu pomoć. Od odluke za traženjem humanitarne pomoći prošao je skoro mjesec dana. Od Edina Ramića niti bilo kojeg drugog političara iz SDA, HDZ-a, SNSD-a nismo čuli bar priznanje da su “svoj uspjeh kao vladujuće stranke trebali pokazati bar kroz reforme zdravstvenog sistema i nabavku neophodne opreme za normalan rad, a ne da iz Službenog glasnika saznajemo u kakvom je stanju zdravstveni sistem u BiH koji nema ni stalke za infuziju”.
Zauzeti su raspravom o podjeli novih 330 miliona eura od MMF-a.
