FAO indeks cijena hrane u prosjeku je iznosio 182,5 bodova, što je za 0,7 posto više u odnosu na decembar 2019. i 11,3 posto više u odnosu na januar godinu ranije.
Cijene hrane u svijetu porasle su četvrti mjesec zaredom u januaru. Prema najnovijim podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), indeks cijena biljnog ulja porastao je za 7 posto u januaru, dosegnuvši trogodišnji maksimum jer su cijene palminog, sojinog, suncokretovog i uljane repice porasle. Međutim, cijene su izgubile snagu u drugoj polovini januara, odražavajući neizvjesnosti u trgovini, potencijalni utjecaj nedavnog izbijanja koronavirusa i trgovinskih tenzija između Indije i Malezije.
FAO indeks cijena šećera u januaru je porastao 5,5 posto, potaknut očekivanjima o znatno nižoj proizvodnji šećera u nekoliko glavnih zemalja proizvođača. Povećanje je ublaženo kontinuiranom slabošću brazilske valute i nedavnim padom cijena sirove nafte, što utječe na potražnju šećerne trske za proizvodnju etanola.
FAO indeks cijena žitarica porastao je 2,9 posto u odnosu na decembar zbog viših cijena pšenice, kukuruza i riže.
Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je 0,9 posto, pod utjecajem velike uvozne potražnje za maslacem, sirom i obranim mlijekom u prahu.
U međuvremenu, FAO indeks cijena mesa preokrenuo je 11-mjesečni porast i smanjio se 4 posto tokom januara zbog smanjene kupovine iz Kine i Dalekog Istoka, kao i velike izvozne dostupnosti svinjskog i goveđeg mesa.
FAO je također objavio novu prognozu svjetske proizvodnje žitarica u 2019. godini, očekujući rekordnih 2.715 miliona tona, što je 2,3 posto više u odnosu na prošlu godinu.
U Evropi se očekuje pad zasada zimske pšenice zbog obilnih kiša u Francuskoj i Velikoj Britaniji, dok se u Ukrajini i Sjedinjenim Američkim Državama očekuje ugovor o sjetvi ozimih žitarica. Suprotno tome, snažnije odlaske očekuju u Ruskoj Federaciji, gdje zvanične procjene pokazuju rekordno zasađene površine za ozimnu pšenicu, te u Indiji i Pakistanu.
FAO je povećao prognozu za svjetsku iskorištavanje žitarica u 2019/20. godini na 2.714 miliona tona, što je rast od 1,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Očekuje se da će svjetske zalihe žitarica do kraja sezone 2020. godine iznositi 863,3 miliona tona, što je znatno niže od planiranih vrijednosti. Rezultat globalnog omjera zaliha i upotrebe žitarica sada se projicira na 30,9 posto, na nivou dosadašnjih standarda. Svjetska trgovina žitaricama u 2019/20. godini porast će 2,3 posto, na 420,2 miliona tona, što je druga najveća rekordna vrijednost, koju predvode povećane pošiljke pšenice iz Evropske unije i Ukrajine u Aziju.
Izvor: Faktor.ba
