Kvalitet zraka u Zenici, na sva tri mjerna mesta na kojima se mjere vrijednosti polutanata u zraku, veoma je loš.
Prema Pravilniku o načinu vršenja monitoringa i standardima kvaliteta zraka, dozvoljena granica suspendovanih PM10 čestica prašine u zraku, na dnevnom nivou je do 52,5 mikrograma po kubnom metru zraka, a te su vrijednosti već u prvoj sedmici 2020. višestruko prekoračene. Situacija je takva i sa sumpor-dioksidom, jednom riječju, sa svim polutantima, koje bilježe stanice Instituta Kemal Kapetanović.
U decembru 2019. godine, kao i obično u zimskim mjesecima, zenička kotlina bila je izuzetno zagađena polutantima iz industrijskih pogona, ložišta i automobila. Na sve tri mjerne stanice, u Centru, Tetovu i Radakovu, bilježe se visoke koncentracije sumpor-dioksida i čestica prašine, kao i hemijskih elemenata u sitnoj prašini, poput kadmija, olova, cinka, željeza i nikla.
„Na primjer, u Tetovu su zabilježene koncentracije sumpor-dioksida od preko hiljadu mikrograma po kubnom metru zraka. Samo tokom decembra, čak 84 sata su vrijednosti SO2 bile više od 350 mikrograma po kubnom metru, a smiju biti do 24 sata tokom cijele godine. Znači, samo u ovom kratkom periodu smo imali više od četiri puta više prekoračenja vrijednosti sumpor-dioksida nego što je to dozvoljeno u toku cijele kalendarske godine.
Ista situacija je i sa lebdećim česticama. Recimo, satne vrijednosti su bile preko 400 mikrograma, što je jako visoko, jer je dozvoljena vrijednost 50. I ono što je značajno je da su na području Zenice bilježene dnevne vrijednosti od preko 500, a smiju biti 125 i to samo tri dana u godini. Mi samo u decembru više od 20 dana imamo vrijednosti od preko 500 mikrograma po kubnom metru zraka.
Kvalitet zraka u Zenici je jako loš. Mi smo ga označili trećom kategorijom. Po zakonu, nisu prekoračene samo granične, nego i tolerantne vrijednosti polutanata i to vrlo visoko. Krajnje je vrijeme da se počne nešto raditi na poboljšanju kvaliteta zraka, posebno u Zenici, Visokom, Kaknju i Maglaju, jer to su sredine koje su pod uticajem zagađenja iz više izvora: ložišta, industrije i saobraćaja“, navodi rukovodilac Zavoda za zaštitu i ekologiju u Metalurškom institutu „Kemal Kapetanović“, Halim Prcanović.
On je podsjetio da je Institut izradio i dao na upotrebu registar o postrojenjima i zagađenju u Zeničko-dobojskom kantonu, sa pokazateljima nivoa zagađenja iz svih izvora.
„Kad je u pitanju SO2, znamo da je industrija najveći zagađivač u ZDK, emisija iz industrijskih postrojenja veća je od 90 posto, u odnosu na ostale sektore. Kad su u pitanju suspendovane čestice PM10, tu prednjače mala ložišta, sitne čestice potiču većinom od sagorijevanja, dok je 30 posto zagađenja iz industrije. Kad je u pitanju krupna prašina, opet industrija prednjači.
Ukoliko krenemo u sanaciju zraka u ZDK, moramo ići sa smanjenjem emisija zagađenja iz industrije, jer ako se baziramo samo na jedan sektor, nećemo imati prave rezultate. Moraćemo, takoreći, napasti sve sektore istovremeno, da bismo u zadanom periodu postigli da imamo prvu kategoriju kvaliteta zraka na području ZDK“, ističe Prcanović, dodajući da je Institut pristupio izradi Akcionog plana za poboljšanje i očuvanje kvaliteta zraka. Ovaj projekat, koji će biti realizovan u saradnji sa predstavnicima svih lokalnih zajednica u Zeničko-dobojskom kantonu, preciziraće i mjere na unapređenju i očuvanju kvaliteta zraka na ovom području.
Bosna i Hercegovina je peta u Evropi po smrtnosti do poslijedica različitih vidova zagađenja, najviše zbog zagađenog zraka, rezultati su opseženog istraživanja Globalnog saveza za zdravlje i zagađenje. (Sanja Stević)
