Sindikat kompanije ArcelorMittal Zenica, na mirnim protestima iznio je otvorene prijetnje onima za koje smatra da ugrožavaju opstanak te kompanije u gradu Zenici.
Zuhdija Kapetanović izjavio je “svi oni koji su zlonamjernici koji misle loše ovoj kompaniji imaće problema sa radnicima Arcelormitala i sindikatom Arcelormitala. neka se niko ne igra sa nama to im ja poručujem“.
Prije toga, kao glavni problem istakao je “krivićnu istragu protiv generalnog direktora“. Eko forum je 15.9.2015. godine zaista podnio krivičnu prijavu protiv odgovornih osoba u kompaniji ArcelorMittal, za krivično djelo “onečišćenje okoliša” iz člana 303 Krivičnog zakona FBiH. Kantonalno tužilaštvo je tu prijavu prvo odbacilo, ali je nakon uvažene žalbe federalnom tužilaštvu istraga ponovo pokrenuta i još uvijek je u toku.
Iako izložen otvorenim prijetnjama, Eko forum se slaže sa drugim dijelom izjave Sindikata metalaca Kenana Mujkanovića, čije pismo podrške je pročitano na protestnom skupu. “Nesređena politička situacija, priča o podjelama i novim ratovima, loš privredni ambijent ali i različiti pritisci kao i neobjektivno izvještavanje javnosti mogu imati dalekosežne i vrlo negativne posljedice na budućnost ove firme i stopirati investicije. Previše je naših firmi ugašeno zbog navedenih razloga ali i zbog izostanka reakcija onih koji su trebali da reaguju. S druge strane, poštivanje zakonskih propisa iz oblasti ekologije je nesporna obaveza ove kompanije. Tu nema i ne smije biti amnestije. Započete investicije u oblast ekologije se moraju što prije završiti i nove otpočeti, jer sigurno možemo imati i jedno i drugo. Ako bude čišće na koksari, biće čišće i u gradu. Naša zajednička obaveza je da učinimo sve što je u našoj moći da to i ostvarimo.“. Niko od nas nije pričao ni o kakvim podjelama i ratovima, Zeničani pričaju o zagađenju za koje već 14 godina čekamo da se smanji.
Zabrinutost zaposlenih u zeničkoj kompaniji o nekakvom gašenju kompanije je neopravdana, jer spomenuti Agrokomerc, Krivaja, Hidrogradnja, Željezara, nisu ugašeni zato što su im rukovodioci osuđeni za krivična djela, nego zbog kriminalne privatizacije. Aluminiju Mostar nije isključena struja zato što je osuđen ili uhapšen direktor zbog zagađenja okoline, nego zato što je imao nagomilane milionske dugove za neplaćenu električnu energiju. To nisu dobri primjeri za poređenje sa kompanijom ArcelorMittal Zenica. Za razliku od tih kompanija, koje je vlast ostavila na cjedilu, ArcelorMittal ima punu podršku i kantonalne i federalne vlade i vijeća ministara, a sa gradskom upravom ide u zajednička milionska ulaganja. Nijedna firma u BiH nema toliku podršku svih nivoa vlasti.
Sindikat ArcelorMittal Zenica traži amnestiju od krivičnog djela onečišćenja okoliša, a onda mu se sviđa izjava Sindikata metalaca da za takva djela ne smije biti amnestije. Uostalom, krivično djelo još nije ni potvrđeno ni dokazano. Ako nema krivičnog djela, generalni direktor nema razloga ni za zabrinutost ni za amnestiju.
Sindikat ArcelorMittal Zenica traži da se prestanu širiti laži i dezinformacije, a onda iznese laž da do dolaska ArcelorMittala niko nikad nije ulagao u ekologiju. Kao zaposlenik željezare od 1984. godine, predsjednik sindikata možda ne zna da je željezara plaćala odštetu gradu zbog prekomjernog zagađenja još 1967. godine, ali morao bi znati da su poslije izrade “Tehničkog projekta za smanjenje zagađivanja okoline u Željezari Zenica” (BIEC-Bethlehem International Steel Corporation, Bethlehem, 1985.) provedene opsežne mjere na smanjivanju zagađivanja zraka:
- zgradnja i puštanje u rad elektrofiltera kotla br. 9 u Termoelektrani (1985.)
- Puštanje u rad aglomašina 5 i 6 sa četiri elektrofiltera i obustavljanje rada Aglomeracije 1 (1987)
- Završetak 1. faze rekonstrukcije četiri elektrofiltera u Toplani i puštanje istih u rad (1987)
- Završetak rekonstrukcije aglomašine 1, 2, 3 i 4 i ugradnja po dva elektrofiltera umjesto multiciklona (1988)
- Završetak 2. faze rekonstrukcije aglomašine četiri elektrofiltera u Toplani (1988.)
- Obustavljen je rad Stare Koksare (1990)
Sindikat ArcelorMittal Zenica traži da se prestanu širiti laži i dezinformacije, a onda iznese laž da “ako sud prihvati ovu krivičnu istragu, to znači automatski daje ključ za zatvaranje ove kompanije“. Prema Krivičnom zakonu FBiH (“Sl. novine FBIH”, 36/2003, 21/2004, 69/2004, 18/2005, 42/2010, 42/2011, 59/2014, 76/2014 i 46/2016), za krivično djelo iz člana 303 predviđena je samo kazna zatvora od tri mjeseca do 12 godina. Nema zatvaranja kompanije niti otpuštanja radnika ako generalni direktor bude osuđen, niti će generalni direktor biti osuđen ako se ne dokaže postojanje tog krivičnog djela.
Umjesto poređenja s Aluminijem i Krivajom, neka se ArcelorMittal uporedi s koksarom Gikil iz Lukavca, protiv čijeg direktora je tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo optužnicu u januaru ove godine, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo onečišćenje okoliša. Direktor je pobjegao iz BiH a koksara je nastavila s radom. U julu je uhapšen i novi direktor te koksare, ovaj put zbog drugog krivičnog djela – organizovani kriminal. Nakon što je uplaćena kaucija od tri miliona KM, i direktor i drugi osumnjičeni pušteni su da se brane sa slobode. Bez obzira i na takva krivična djela, kakvih u Zenici nije bilo, Gikil je bez ikakvih posljedica po radnike nastavio s radom, i čeka da dobije novu okolinsku dozvolu. Krivična prijava ne zatvara fabrike, ona zatvara počinitelje krivičnih djela, ako se ta djela dokažu.
Na kraju, da dokažemo kako prozivanja kompanije i nezadovoljstvo preostalih 100.000 građana Zenice koji nisu na platnoj listi ArcelorMittala, nisu baš neargumentovana, podsjećamo samo da je u okolinskoj dozvoli rok za ugradnju filtera kojima se sindikat hvali bio oktobar 2018 (projekat 4.4.2 Sekundarno otprašivanje na BOF) odnosno april 2019 (projekat 4.2.2 Ugradnja hibridnog filtera na SM-6 aglomeracije). Treba napomenuti da su ti projekti po prvoj okolinskoj dozvoli trebali biti gotovi još 2011. godine, ali je kompaniji naklonjena vlast te rokove nekoliko puta produžavala. Više puta probijani rokovi ponovo nisu ispoštovani zbog razloga za koje niti grad niti građani nisu ni odgovorni. Zato i grad i gradska televizija i građani imaju pravo da negoduju i da budu nezadovoljni. Ne tražite krivca za “plašenje ulagača i odluke korporacije o investicijama” u medijskoj kampanji i krivičnoj prijavi kao jedinom pravnom instrumentu pritiska javnosti. Tražite krivce u vlastitim redovima i onima koje branite i za koje ste spremni ostvariti danas izrečene prijetnje.
Želimo vam dobro zdravlje, redovne plate, veću proizvodnju, ukidanje EU kvota, fer i poštenu istragu tužilaštva, te da konačno završite započete ekološke projekte koji kasne, kako bismo svi skupa lakše disali i kako bi ova beba s fotografije odrasla bez ovakvih prizora.
EKO forum Zenica
| Član 303 Krivičnog zakona FBiH (Onečišćenje okoliša)
(1) Ko kršenjem propisa onečisti zrak, tlo, tekuću, stajaću ili podzemnu vodu, vodotok, more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi način ugrozi čistoću, kakvoću zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog genetskog sklada biološke raznolikosti na širem području i u mjeri koja može pogoršati uvjete života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog raslinja, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko onečisti zrak, tlo, tekuću, stajaću ili podzemnu vodu, vodotok, more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi način ugrozi čistoću i kakvoću zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog genetskog sklada biološke raznolikosti i time izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili životinja ili prouzrokuje uništenje ili znatno oštećenje šuma, bilja ili drugog raslinja u širem području. (3) Ko krivično djelo iz st. 1. i 2. ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (4) Ako je krivičnim djelom iz st. 1. i 2. ovog člana neka osoba teško tjelesno ozlijeđena ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (5) Ako je krivičnim djelom iz st. 1. i 2. ovog člana prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. (6) Ako je krivičnim djelom iz stava 3. ovog člana neka osoba teško tjelesno ozlijeđena ili je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (7) Ako je krivičnim djelom iz stava 3. ovog člana prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. |
