Pristižu poljoprivredni usjevi. Vremenske prilike su i ove godine učinile da proizvođači prinosom ne mogu biti zadovoljni. Takav je slučaj i sa Omerom Ogramićem iz Čajdraša, koji je, sudeći po onome šta smo danas vidjeli jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača na ovom području.
U sedam plastenika i nekoliko bašti Omer je, među ostalim, zasadio 3,5 hiljade sadnica paradajza i 4 hiljade sadnica paprike. Kaže da bi mogao imati i do 20 tona paradajza. Kvalitet je dobar, ali znao je Omer ranijih godina imati i bolji.
Urodom sam zadovoljan, ali volio bih da je bolji kvalitet i paradajza i paprika. Jer, znate biljka je osjetljiva kao i čovjek. Teško ju je uzgojiti kada se desi da je jedan dan temperatura 36, a sutradan 18 stepeni. Koristio sam stajsko đubrivo, a svakodnevno povrtlarke zalijevam izvorskom vodom po sistemu kap po kap. Ljudi se varaju što misle da je paradajz koji ima žilu po sredini nekvalitetan. Budite sigurni da je paradajz bez te žile, hranjen umjetnim đubrivom, žile mora biti malo ako je uzgojen kao pravi domaći.
Omer Ogramić je vrlo vrijedan čovjek. Sve plastenike je izgradio sam, o povrću brinu on i supruga, popodne beru za prodaju sutradan na zelenoj pijaci. Sav trud se sigurno isplati, ali su, kaže, troškovi visoki. Posebno dažbine koje plaća za svoj sto na pijaci. Poticaji za proizvodnju ne mogu namiriti ni pola troškova prilikom sjetve, ali u svakom slučaju dobro dođu.
„Poticaj od Grada Zenica sam dobio prije nekoliko dana u iznosu od 1.600 maraka, a trebam dobiti i poticaj od Kantona u iznosu od 5.000 KM za plasteničku proizvodnju. Prilikom sadnje na proljeće sam na plastenike sjemena i ostalo uložio više od 10.000 maraka. Sve to kako bi imao što bolje povrće koje prodajem kupcima“, priča ovaj rođeni Čajdrašanin, dodajući da će u septembru u plastenicima posaditi špinat.
Danas je na pijaci paprike prodavao po dvije, a paradajz po marku i po. I tako će do rane jeseni, jer ima paprika koje je tek u junu zasijao. Dakle uz poticaje, mnogo truda i volje, mogu se prevladati štete na usjevima uzrokovane vremenskim prilikama. Jedina stvar na koju nam se požalio jeste da mu je često teško pronaći radnike – nadničare. Kaže, ljudi sve manje vole rad na zemlji. (Alma Huskić)
