Da li su dočeci Nove godine isplativa investicija, kome se isplati, a kome ne

0
439

Doček Nove godine u Sarajevu poreske obveznike koštao je 230 hiljada KM, a organizator je najavio da će 10. januara javnost obavjestiti o konkretnim rezultatima ove aktivnosti. No, to, ipak, nije učinio.

Iznos iznad 200 hiljada KM pominjao se i u Mostaru, ali je uključivao i organizaciju Zimskog grada Wintervillea, koji je po ocjenama mnogih polučio dobre rezultate. Organizatori iz Tima Mostar 2024. su saopćili da je više od 10 hiljada ljudi zajedno sa Zabranjenim pušenjem dočekalo ponoć na platou iza Gimnazije. Zimski grad je pak pobrao kompliemente mnogih jer je bio više od mjesec dana pozitivna i integrirajuća novost u centru Mostara.

Javni doček Nove godine na Trgu slobode u Tuzli organiziran je i ove godine. Prema zvaničnim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, blizu 15 hiljada građana i gostiju na centralnom gradskom trgu ušlo je u novo ljeto uz popularnu grupu Plavi orkestar. Fenomenalna atmosfera u novogodišnjoj noći, bez incidenata na trgu, a zvaničan podatak koliko je utrošeno u Tuzli nije poznat.

Ovakav doček nove godine, uz manifestaiju Zimski grad doprinio je razvoju zimskog turizma u Tuzli, a prema informacijama iz gradske Turističke zajednice, svi smještajni kapaciteti su bili popunjeni, čak se tražio i krevet više.

Grad Zenica uložio je u doček Nove godine 50 hiljada KM, a ostatak potrebnih sredstava pokriven je od sponzora. Sve aktivnosti organizirala je vrijedna ekipa RTV Zenica, koji su radili i prenijenose svih novogodišnjih programa. Generalni dojam je pozitivan, a dočeku je prisustovalo više od 10 hiljada ljude. Tako je i produžena tradicija koja je do 2016. godine bila ugašena.

Ekonomski ekspert Admir Čavalić kaže da kad je riječ o javnim proslavama Nove godine, zaista teško dati neku opštu ocjenu ekonomske opravdanosti istih.

“Kao i kod bilo kojih drugih praznika, dolazi do veće potrošnje građanstva, što pogoduje dijelu privrede u smislu povećane ekonomske aktivnosti. Činjenica da su budžeti ograničeni, uvijek otvara prostor za pitanja o tome da li se novac za organizaciju javnih dočeka mogao iskoristiti na neki efektivniji način”, smatra on.

Dodaje da kod javnih proslava, vjerovatnije da neku korist od ovoga imaju veći i regionalno poznatiji gradovi (poput npr. Sarajeva za Bosnu i Hercegovinu) koji svojim sadržajem uspiju privuči turiste.

“Dolazi i do jačanja turističkog potencijala odnosno imidža grada. Proslave kao takve treba posmatrati dijelom turističke ponude nekog grada, što znači da one ne mogu proizvesti iste efekte za turistički različite gradove. Međutim, bitno je napomenuti da ne postoje jasne kalkulacije za ekonomsku opravdanost javnih proslava, naročito kada je riječ o manjim gradovima. Obično se koriste za promociju lokalnih politika i usmjerene su ka lokalnom građanstvu”, kaže Admir Čavalić.

Znajući navedeno, lokalni organizatori uvijek nastoje precijeniti efekte ovih proslava, navodeći navodnu ekonomsku korist, nastavlja analitičar te kaže kako neki idu toliko daleko da predstavljaju svoju proslavu kao onu najbolju, za region centralnu.

“Nažalost, ne postoje analize, brojke, konkretni argumenti koji bi dokazali sve navedeno. Na kraju, ekonomski posmatrano, vrlo vjerovatno da je najbolji doček onaj koji je finansiran navećim dijelom privatnim kapitalom tj. kroz sponzorstva, najam određenih prostora, specijalne dozvole i slično. Ovakav doček podrazumijeva i najveći napor za organizatore, a ujedno i najveću korist za porezne obveznike. U tom smislu, građani tj. porezni obveznici bi ubuduće trebali postavljati pitanje koliki je omjer učešća javnog i privatnog kapitala u finansiranju dočeka odnosno npr. da li se neki pjevač mogao platiti 200 hiljada KM privatnog ili javnog, budžetskog novca. Shodno navedenom, dobra općinska ili gradska uprava je ona koja privuče najveći dio privatnog kapitala za organizaciju dočeka Nove godine”, zaključuje Admir Čavalić.
Klix.ba

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite Vaš komentar!
Molimo da ovdje unesete Vaše ime