U Sarajevu je danas održana ceremonija potpisivanja ugovora za dva nova projekta koja finansira Evropska unija (EU) iz oblasti uklanjanja mina, javlja Anadolu Agency (AA).
Evropska unija je od 1996. godine obezbjedila više od 46 miliona eura za programe deminiranja u Bosni i Hercegovini. Za dva nova projekta u ovoj oblasti je izdvojila 1,1 milion eura kroz Instrument za stabilnost i mir, s ciljem da doprinese uklanjanju mina u Bosni i Hercegovini, kao i uspostavi snažnog partnerstva između nadležnih institucija i ključnih aktera.
Ugovore su potpisali otpravnik poslova Delegacije EU u BiH Khaldoun Sinno, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, ministrica odbrane BiH Marina Pendeš, zamjenik residentnog predstavnika UNDP-a u BiH Sukhrob Khoshmukhamedov i regionalni direktor norveške Narodne pomoći za Jugoistočnu Evropu Sven Jonas Zacrisson.
Pendeš smatra kako je današnjim potpisivanjem projekata još jednom potvrđena opredijeljenost BiH da vodi računa o sigurnosti u područjima koja još uvijek nisu očišćena od mina.
Podsjetila je kako je strategija od osnivanja Ministarstva odbrane 2004. godine podrazumijevala čišćenje cijelog teritorija BiH od mina do 2020, ali da se to nije desilo.
Uvjerena je da će ovim novim načinom, novom metodologijom, platformom olakšati posao nadležnim institucijama i da će 2025. biti godina bez mina u BiH.
”Time ćemo stvoriti uslove, po mom mišljenju, i za razvitak, pored ovog sigurnosnog aspekta jer sigurno će biti zainteresiranih koji će moći ulagati u BiH”, dodala je Pendeš.
Sinno je kazao kako je veoma tužno u 2018. čuti postoje žrtve mina.
”Svaka žrtva mina je jedna žrtva previše. Od samog kraja rata Evropska komisija je bila izuzetno aktivno u cijeloj zemlji pružajući podršku protuminskom djelovanju. Do sada smo u zemlju uložili 46 miliona eura i tome iznosu pridodajemo još jedan milion”, podsjetio je.
Ukazao je i na nastojanja da BiH do 2025. postane zemlja bez mina.
”Osim što je ulagala sredstva i pružala podršku deminiranju, EU je pružila i značajnu pomoć BiH u obliku pružanja podrške žrtvama mina i povratnicima”, dodao je, ističući kako je riječ o djelatnosti velikog humanog, društvenog i ekonomskog učinka.
Osmanović je podsjetio kako se građani BiH suočavaju s velikim brojem neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava i da je prema procjenama riječ o oko dva posto teritorije zemlje.
”Ovaj projekat opća procjena sumnjivih teritorija u BiH, će sigurno doprinijeti ubrzanom rješavanju uklanjanja minsko-eksplozivnih sredstava koja su neeksplodirana. I uspostavljanje baze podataka je jedan sasvim drugačiji i bolje organizovan pristup rješavanju ovih problema“, rekao je Osmanović.
Saša Obradović, vd. direktora Centra za uklanjanje mina BiH, izjavio je kako prvi projekt košta oko 900.000 eura, a drugi 250.000 eura.
Prvi projekat je za reizviđanje sumnjive površine u BiH na mine i radi se s partnerskim organizacijama Norveškom narodnom pomoći i OS BiH.
Drugi projekt vrijedan oko 250.000 eura je priprema nove baze podataka, web aplikacije.
Podsjetio je kako se u posljednje tri godine prešlo na novi metod deminiranja u BiH i da je zemlja zajedno sa Ženevskim centrom i drugim organizacijama krenula u proces novog deminiranja, ciljane i sistematske istrage.
”To su oni napori koje BiH kao država mora da uloži”, poručio je.
Naglasio je kako je 1996. bilo 4.100 kvadratnih kilometara sumnjive opasne površine, a danas iznosi 1.053 kilometra.
”Ostala su nam nepristupačna područja, 60 procenata šume je pod tim sumnjivim područjima. To je ono što će nam ovaj projekat donijeti, da možemo lakše dronovima, određenom opremom koju ćemo dobiti kroz donaciju i projekat uđemo u ta područja i vidimo da li su stvarno blokirana ili ćemo ih polako oslobađati“, rekao je Obradović.
Istakao je kako su i dobili minske snimke iz 1995. godine gdje se vide ocrtane linije, a s Ministarstvom odbrane rade na lociranju karata da se pronađu tačne linije razgraničenja i minska polja. (AA)
