Svjedoci smo da se skoro svakodnevno dešavaju poskupljenja širom BiH. U posljednje vrijeme cijene goriva su opet dignute u oba entiteta, poskupilo je brašno u Republici Srpskoj, a za očekivati je da će i u Federaciji krajem godine. Prevoz je poskupio, a ko zna šta nas još čeka.
“Poskupljenja u BiH su nažalost neminovnost. Kada je krenula priča oko uvođenja akciza, upozorovao sam da će ona biti okidač koji će dovesti do rasta cijena goriva, ali i lančanog rasta cijena prevoza i životnih namirnica. Gorivo je danas skuplje za 0.40 KM u odnosu na februar ove godine”, kazao je za Akta.ba Faruk Hadžić, ekonomski analitičar i makroekonomista.
Opterećeni građani
Naglašava da država nažalost ne želi ništa uraditi po ovom pitanju, iako ima različite regulatorne mehanizme koje može upotrijebiti.
“Jedan od razloga zbog čega je to zaista tako jeste činjenica da što je viša cijena nekog proizvoda, država će ubrati više i PDV-a, koji ide direktno u budžete i koji se odmah može koristiti za razne potrebe. Sa druge strane, ovo u znatnoj mjeri smanjuje realno platu naših građana, tako da oni moraju štediti na nekim drugim stavkama, čime svakodnevni život postaje sve teži i teži”,objasnio je Hadžić.
Kada su u pitanju konstantne oscilacije u cijenama određenih proizvoda, Hadžić smatra da do toga dolazi zbog neregulisanog tržišta, tj.“regulator postoji na papiru i ne radi svoj posao”.
“Tržište je deregulisano, država kao “ne smije” intervenisati, ali to tržište su onda proizvođači ili distributeri sami sebi opet regulisali na način kako to njima odgovora. U konačnici, opet građani ispaštaju”, rekao je Hadžić.
Zasigurno su planirana i naredna poskupljenja, a poskupljenja poput ovih sa rastom cijena goriva i nekih životnih namirnica, bit će sa vremena na vrijeme kao i do sada.
“Međutim, mene brine kao makroekonomistu, da se u određenim krugovima ozbiljno razmišlja o povećaju stope PDV-a, što bi moglo dovesti do rasta generalno cijena na nivou ekonomije. Ova mjera bi se mogla zaista negativno odraziti na ekonomiju BiH”, mišljenja je Hadžić.
Na sline oscilacije u cijenama dolazi zbog dosta razloga, koji su, kako smatra Hadžić, interni i eksterni faktori.
“Npr. povećanje akciza je bio interni faktor, jer je ova vlast odlučila da dodatno optereti građane BiH sa nametima. Eksterni faktori su povećanja cijena nafte na svjetskim tržištima. I u jednom i drugom slučaju, postoje mehanizmi koje država može primjeniti da teret poskupljenja ne ide samo na teret građana. Sa svoje strane, država može smanjiti akcizu, ali i provjeriti marže distributera nafte, te ograničiti ih na prihvatljiv nivo, kako bi teret poskupljenja bio ravnomjerno raspoređen. Ovako teret ide samo na građane”, dodao je Hadžić.
Vršiti pritiske
On savjetuje da građani trebaju izvršiti dodatne pritiske na vlast kako bi radili svoj posao, budući da vlast ima mnogo mogućnosti i može upotrijebiti “razne mehanizme da utiče na regulaciju na tržištu, tamo gdje je to zaista neophodno, kako bi se građani zaštitili”.
Da ne bude sve baš tako crno, pozitivnih primjera ima i dešava se da nakon poskupljenja dođe do pojeftinjenja određenih usluga.
Tako je cijena registracije vozila u RS-u pojeftinila u odnosu na FBiH za deset posto, što je rezultat odluke Upravnog odbora Agencije za osiguranje RS o izmjeni zajedničke tarife premija. Kada je u pitanju FBiH još uvijek nema naznaka za drugim cjenovnikom, a kao razlog za to Agencija za nadzor osiguranja FBiH (NADOS) navodi da po postojećem Zakonu oni nemaju nadležnost izmjene zajedničkih uslova i premijskog sistema.
Da li će i ovo pojeftinjenje biti kratkog maha, ostaje da vidimo, ali za sada je sigurno da će u segmentu umanjenja cijena premije u autoosiguranju za posljedicu imati smanjenje obaveza građana i privrednih subjekata po osnovu premije osiguranja pri registraciji vozila.
Hadžić također smatra da se može desiti ponovno poskupljenje, što će zasigurno opet biti po udaru na džepove građana.
“Naravno da može! Najbolji je primjer nedavno “pojeftinjenje” goriva nakon pritiska građana, kada su blokirali ceste. Vlast je ekspresno pozvala distributere, koji su onda “dobrovoljno” smanjili cijenu goriva, da bi nakon toga, kada se je slegla prašina, ponovno podigli cijene goriva. Tržište je nažalost takvo, reaguje ekspresno na poskupljenja, ali ne i na pojeftinjenja”, poručio je Hadžić.
