Stručni tim Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) proveo je tokom prethodne školske godine antropometrijska mjerenja i istraživanja o prehrambenim navikama učenika u školama, te na osnovu istraživanja, mjerenja, te provedenih anketa objavljeni su rezultati o prehrambenim navikama osnovaca i srednjoškolaca u Zenici i Zeničko-dobojskom kantonu.
Veće razlike u težini, nego visini
Služba za školsku higijenu INZ-a u okviru preventivno-promotivne zdravstvene zaštite mladih u školama i fakultetima obavlja praćenje rasta i razvoja u smislu mjernja tjelesne visine, tjelesna mase, te obima struka, a podaci se prikazuju u Informaciji o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstva na području ZDK
– Djeca i omladina u školama i fakultetima predstavlja najosjetljiviju kategoriju stanovništva, ali ujedno i najveći biološki potencijal društva. Uhranjenost je pokazatelj zdravstvenog stanja pojedinca i mogući prognostički faktor za niz bolesti. Veoma je bitno poznavanje stanja uhranjenosti u dječjoj dobi zbog praćenja rasta i razvoja te prepoznavanja pojedinaca koji odstupaju od utvrđenih kriterija uhranjenosti za djecu određene dobi, – kaže Nino Hasanica, stručni saradnik za školsku higijenu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Prema podacima provedenog istraživanja, provedenog na učenicima šestih razreda osnovnih škola, učenici ovog razreda osnovnih škola u ZDK se više razlikuju u težini nego visini. Od ukupnog broja dječaka – učenika, njih 16 posto je pothranjeno, a 27 posto gojazno, dok je 21 posto djevojčica pothranjeno, 20 posto gojazno.
Značajne razlike u BMI
Postoje značajne razlike Indeksa tjelesne težine (BMI-Body mass index) učenika u školama sa i bez školskih kuhinja. U redovnoj ponudi većine školskih kuhinja se nalaze štetna ili nezdrava hrana, gazirana pića, sendviči, pite, pice, peciva, grickalice, čokolade, dok svježe voće i povrće nije nađeno u ponudama školskih kuhinja.
– Također, potvrđena je pretpostavka da se učenici u školama koje nemaju kuhinju također hrane nezdravo, te nekvalitetnu i visokokaloričnu hranu kupuju u objektima na putu do škole ili u neposrendoj blizini školskih objekata, – kaže Hasanica.
Od ukupnog broja učenika, njih čak 90,2 posto učenika smatra da se hrani zdravo, 63,3 posto tvrdi da imaju tri obroka dnevno, 71,7 posto priznaje da konzumira slatkiše i grickalice, a 73,8 posto brzu hranu. prema izjavam iz ankete, dvije trećine učenika (65,7 posto) tvrdi da imaju redovnu fizičku aktivnost.
Gazirana pića ključna za gojaznost kod srednjoškolaca
U analizi kojom su bili obuhvaćeni prvi razredi srednjih škola u ZDK, utvrđeno je da pothranjeno 3,8 posto učenika, dok umjereno gojaznih i gojaznih ukupno ima 19,3 posto. Srednjoškolci koji pripadaju grupi gojaznih konzumiraju energetska i gazirana pića (zasebno) po više od tri puta sedmično.
Služba za školsku higijenu Instituta je provela antropometrijska mjerenja i istraživanje o prehrambenim navikama učenika od petog do devetog razreda u Zenici u prethodnoj školskoj godini.
Utvrđeno je da su dječaci (18,4%) gojazniji od djevojčica (10,9%), a da čak svaki peti učenik (20,9 posto) ne doručkuje svaki dan.
– Dodatno zabrinjavajući podatak je da čak 43 posto učenika bar jednom sedmično konzumira energetska pića, te da su u tome češći dječaci od djevojčica. Također, utvrđeno je da su manje gojazne djevojčice koje imaju više obroka dnevno koji su pravilno raspoređeni, kao i one koje konzumiraju žitarice, što svako za sebe, značajno utiče na smanjenje gojaznosti kod djevojčica, – kaže Hasanica.
Preporuke struke
Kako ističu stručnjaci INZ-a, dobijenim rezultatima ispitivanja pokazuje se važnost redovnog uzimanja obroka i pravilnog menadžmenta u ishrani. Nakon preporuka struke, odluka o promjenama načina ishrane u školskim objektima, ali i prehrambenih navika najmlađih je prije svega na roditeljima, ali zvaničnicima obrazovnog sistema.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
