Bosna i Hercegovina ima visoka opterećenja na plaće, visoke porezne stope, ali ne i najveće.
Opterećenja na plaću u našoj zemlji se kreću od 33 do 41,5 posto u zavisnosti od entiteta. Porez na dobit je 10 posto, a stopa PDV-a je jedinstvena i iznosi 17 posto.
Opterećenja i porezi u regionu
U susjednoj nam Hrvatskoj porez na dobit je 18 posto i isti je za mala preduzeća umanjen na 12 posto. Opterećenja na plaće u Hrvatskoj su 40 posto, izuzev 35,2 posto ukupnog iznosa osiguranja od prihoda, dok je stopa PDV 25 posto, odnosno 13, 5 i 9 posto.
U Srbiji opterećenja na plaću su 52% (porez na kapitalnu dobit 15%, standardna stopa poreza na dohodak 10%, dodatni doprinosi zaposlenog: 13% državni penzijski fond, 6,5% državni zdravstveni fond, 0,5% fond za nezaposlene, dodatni doprinosi poslodavca: 11% državni penzijski fond, 6,5% država zdravstveni fond, 0,5% nezaposlenost, maksimalni doprinosi (mjesečno mijenjanje iznosa), dodatni porez za veće plate (nakon 3 puta prosječne zarade dodatnih 10%, nakon 6 puta prosječne zarade dodatnih 15%). Porez na dobit iznosi 15 posto. Stopa PDV-a u Srbiji iznosi 20 posto.
U Sloveniji opterećenja na plaću iznose 50 posto, porez na dobit je 19 posto, dok je stopa PDV-a 22 posto, odnosno smanjena stopa 9.5 posto od 1. jula 2013. godine.
Makedonija je svoje poreze kako na dobit, tako i opterećenja na platu riješila najbolje u region, tako da porez na dobit u ovoj zemlji iznosi 10%. Opterećenje na plaću je 37% (uključuje porez na dohodak 10%, obaveznu državnu penziju 18%, obvezno javno zdravstveno osiguranje 7,3%, obavezno osiguranje od nezaposlenosti 1,2%, obavezno osiguranje od ličnih povreda 0,5%). Stopa PDV u Makedoniji je 18 posto.
Opterećenja i porezi u evropskim zemljama
Gledajući na stanje u nekim zemljama Evropske unije, primjera Njemačke, porez na dobit je 22.825% (nekoliko malih sela) do 32.925% (u Minhenu) u zavisnosti od opštine. Ovo uključuje 15% CIT, 5,5% dopunu solidarnosti plus porez na promet koji se plaća opštini).
Opterećenja na plaću u Njemačkoj uključuju (porez na kapitalnu dobit 15%, standardna stopa poreza na dohodak 10%, dodatni doprinosi zaposlenog: 13% državni penzijski fond, 6,5% državni zdravstveni fond, 0,5% fond za nezaposlene, dodatni doprinosi poslodavca: 11% državni penzijski fond, 6,5% država zdravstveni fond, 0,5% nezaposlenost, maksimalni doprinosi (mesečno mijenjanje iznosa), dodatni porez za veće plate (nakon tri puta prosječne zarade dodatnih 10%, nakon 6 puta prosječne zarade dodatnih 15%).
Kada je u pitanju stopa PDV-a ona uključuje(porez na kapitalnu dobit 15%, standardna stopa poreza na dohodak 10%, dodatni doprinosi zaposlenog 13% državni penzijski fond, 6,5% državni zdravstveni fond, 0,5% fond za nezaposlene, dodatni doprinosi poslodavca: 11% državni penzijski fond, 6,5% država zdravstveni fond, 0,5% nezaposlenost, maksimalni doprinosi (mesečno mijenjanje iznosa), dodatni porez za veće plate (nakon tri puta prosječne zarade dodatnih 10%, nakon šest puta prosječne zarade dodatnih 15%).
U Italiji porez na dobit je 27.9% (24% plus 3,9% opštinski). Opterećenja na plaću su 45.83% (43% porez na dobit + 2,03% porez na regionalni dohodak + 0,8% porez na opštinske prihode). Što se tiče PDV u Italiji iznosi 22% (smanjene stope 10%, 5%, 4%).
U Francuskoj porez na dodit je 33.3% (36.6% iznad 3.5M€, 15% ispod 38k€).
Opterećenja na plaću su 49% (45% + 4% za godišnje prihode iznad 250.000 € za pojedinačne poreske obveznike ili preko 500.000 € za bračne parove) + porezi na socijalnu sigurnost i socijalne doprinose po različitim stopama, na primjer 17,2% za kapitalne dobitke, kamate i dividende.
Stopa PDV-a je 20% (smanjene stope od 10%, 5.5%, 2.1% i 0% za specijalene slučaje kao što su pojedina hranu, prevoz, kulturna dobra itd.
U Austriji porez na dobit iznosi 25 posto. Opterećenja na plaću su 55 posto, a stopa PDV-a je 20% (smanjene stope 10% + 13%).
Destimulativni poslovni ambijent
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar komentarišući gore iznesene podatke za Akta.ba portal je kazao kako je evidentno da neke zemlje nemaju doprinose za zdravstveno, penziono, nezaposlenost, kao zemlje Balkana ili BiH.
Stopa oporezivanja dobiti u našoj zemlji je kaže niska i u velikom broju slučajeva je zloupotrebljavaju poslodavci jer im se više isplati da podignu dobit, plate državi 10 posto na podizanje gotovine i vrate radniku na crno u koverti.
Smatra kako treba razmisliti o podizanju stope na oporezivanje dobiti. Ona bi trebala biti 20 ili čak 30 posto za podizanje gotovine, ali ne i kod investiranja ili nekih drugih obaveza.
„Poslodavci i struka trebaju dati svoje mišljenje. Ovo kako je sada napravljeno stvara jedan destimulativan ambijent. Na jednoj strani imamo poslodavce koji plaćaju visoke stope doprinosa, a na drugoj imamo radnike sa niskim primanjima ili su bar tako prijavljeni te taj dio ne ulazi u sistem“, kaže Hadžić, naglašavajući kako treba uraditi kvalitetnu reformu koja će biti pozitivna kako za poslodavce, tako i za radnike, a u nekom kratom roku možda negativna za državu.
Osvrćući se na novi Prijeglog zakona o porezima na dohodak kaže kako je jedino dobro u ovom Zakonu što se definitivno pravi drugačija osnovica za obraču. Na ovaj način topli obrok, prevoz i neke druge kategorije ulaze u osnovicu obračuna doprinosa.
Smatra kako osnovica sa predloženih 33,5 posto treba biti spuštena na 25 posto. U ovoj varijanti bi poslodavci i radnici imali pozitive efekte. Hipotetički gledano to bi kako pojašnjava izledalo ovako: „Smanjenjem doprinosa za 150 KM, radnik bi dobio 100 KM više, poslodavac uštedu 50 KM, država bi imala minus od 150 KM koji bi nadomjestila indirektno kroz rast potrošnje, a koji bi opet doveo do pokretanja novih radnih mjesta, povećanja proizvodnje… U ovom slučaju država bi indirektno kroz PDV- e, umjesto 150 KM minusa kroz doprinose, imala 153 KM plusa kroz oporezivanje potrošnje.“
Javni prihodi
I u Poreznoj upravi FBIH kažu kako imamo visoku stopu doprinosa, stoga je uputila više inicijativa za izmjene i dopune zakona i drugih propisa koji bi doveli do pozitivnih efekata u cilju sprečavanja rada na crno i u cilju povećanja broja zaposlenih.
“Realizacija tih prijedloga imala bi za posljedicu pravednije oporezivanje i veće djelovanje zakona vrijednosti na tržištu, a što bi imalo pozitivnog efekta na ukupno stanje u društvu. Kada je u pitanju oporezivanje rada, Porezna uprava FBiH je u martu 2017. godine uputila Vladi Federacije BiH i Federalnom ministarstvu finansija promjedbe na tadašnji materijal Nacrta Zakona o doprinosima i Nacrta Zakona o porezu na dohodak, koji su trenutno u parlamentarnoj proceduri i za koji se ne zna kako će biti završeni u konačnoj fazi”, kazali su nam u Poreznoj upravi FBIH.
Podsjećaju, da je Porezna uprava Federacije BiH u novembru 2015. godine između ostalog, uputila inicijativu za izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima kojim se, predlaže drugačije oporezivanje ugovora o djelu, ugovora o obavljanju povremenih i privremenih poslova i oporezivanje isplata preko studenskih zadruga i servisa i drugačije oporezivanje igara na sreću.
Također, predloženo je i ukidanje stope doprinosa na teret poslodavaca od 10,5%. Porezna uprava je značajno učestvovala u pokušaju da se postojeća zakonska rješenja unaprijede.
“Cilj Porezne uprave Federacije BiH je da što veći broj zaposlenih bude prijavljen u bazu podataka Jedinstvenog sistema koji se vodi u Poreznoj upravi, da se za zaposlene radnike uplaćuju porezi i doprinosi, što u konačnici dovodi do povećanja naplate javnih prihoda po osnovu doprinosa”, kažu u Poreznoj upravi, dodajući kako su Vladi FBiH između ostalog uputili prijedlog za usvajanje zakona koji bi obavezao banke da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati plaća, bez plaćanja doprinosa i da se zakonom propiše da Porezna uprava sa bankama ima on-line vezu, koja bi omogućila Upravi da blagovremeno poduzima aktivnosti i mjere u cilju sprečavanja isplate plaća bez uplate doprinosa i na taj način spriječi rast duga po ovom osnovu.
Izvor: Akta.ba / E. Ko.
