Vjetroenergija je potencijal kojim raspolaže BiH, ali realizacija tog potencijala ne ide baš najbolje, istaknuto je u četvrtak u Mostaru na okruglom stolu “Smanjenje rizika izgradnje vjetroelektrana”.
Profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Tuzli Mirza Kušljugić kazao je kako je cilj današnjeg okruglog stola sagledati prepreka za provođenje energetske tranzicije, s fokusom na obnovljive izvore energije u zemljama jugoistočne Europe, a u skladu s pripremama za izradu novih strateških projekata 2021. – 2030.
Na pitanje gdje se nalazi BiH u energetskoj tranziciji, Kušljugić je odgovorio kako se BiH nalazi na samom početku.
– Prvo moramo realno sagledati trendove koji su prisutni u svijetu, a pogotovo ovo što se sada aktualizira u EU. Dakle, jedena radikalna orijentacija prema dekarbonizaciji obnovljivim izvorima energije – ocijenio je Kušljugić.
Istaknuo je kako Europska unije želi biti lider procesa dekarbonizacije kako bi se spriječile najteže posljedice klimatskih promjena.
– Europska unije to želi postići kroz svoje programe kao što su izrade nacionalnih energetskih klimatskih planova. BiH to treba pripremiti za razdoblje 2021.-2030. godina, treba sagledati pravce dekarbonizacije, treba postaviti cilj do 2030. s viđenjem 2050. godine – kazao je Kušljugić.
Dodao je kako se u našoj zemlji po prvi put rade dugoročne projekcije te da se u taj proces trebaju uključiti državne institucije, elektroprivredna poduzeća i privatni investitori.
Predsjednik bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE (Međunarodno vijeće za velike elektroenergetske sustave) Edhem Bičakčić novinarima je kazao kako je vjetroenergija veliki potencijal kojim raspolaže BiH.
Podsjetio je kako je ove godine, izgradnjom Vjetroelektrane Mesihovina, počelo korištenje tog potencijala. Pored VE Mesihovina, dodao je, u tijeku je realizacija privatnog projekta Jelovača koji bi treba proraditi do kraja godine.
– Bankarski sektor u BiH nije spreman pratiti velike projekte i moraju se naći realni izvori financiranja koji mogu pratiti realizaciju ovakvih projekata – upozorio je Bičakčić, dodavši kako je za početak potrebno osigurati oko 50 miliona eura.
Voditelj Sektora za strateški razvoj Elektroprivrede BiH Mustafa Musić kazao je kako izgradnja Vjetroparka Podveležje treba uskoro početi.
– U posljednjih 15 godina 20 puta je povećana instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu. Svi su u početku imali slične probleme i riješili su ih. Takvi izazovi i problemi nisu i ne trebaju biti prepreka – poručio je Musić.
Rukovoditelj razvoja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u Elektroprivredi HZ HB Miroslav Nikolić kazao je kako BiH ima iznimne potencijale što se tiče obnovljivih izvora energije, ali da realizacija tih potencijala nije tako dobra.
Kada su u pitanju rizici istaknuti je kako je jedan od značajnijih rizika balansiranje proizvodnje iz vjetroelektrana, te da država i institucije ne čine dovoljno u donošenju propisa koji bi regulirali to pitanje. (Fena)
