Kineski bijeli luk, kupus iz Makedonije, kruške iz Italije i drugo voće i povrće iz uvoza preplavili su tržište BiH, o čemu najbolje svjedoče podaci da je u prvih pet mjeseci ove godine uvezeno oko 132,5 miliona kilograma raznog voća i povrća, što je za oko 13 miliona više nego lani u istom periodu.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH pokazuju da je za prvih pet mjeseci ove godine na voće i povrće iz uvoza otišlo 133,4 miliona maraka, a u istom periodu prošle godine 123,3 miliona KM, odnosno 10 miliona KM više.
“Na tržište BiH za prvih pet mjeseci ove godine stiglo je 52,8 miliona kilograma stranog povrća, za šta je izdvojeno 43,59 miliona maraka”, kazali su iz UIO.
Za razliku od uvoza, izvoz voća i povrća iz BiH zabilježio je pad, pa je tako u prvih pet mjeseci ove godine iz BiH izvezeno voće i povrće u vrijednosti od 47,78 miliona maraka, što je oko 12 miliona maraka manje u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine.
Dragoje Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, ističe da su domaći proizvođači lani proizveli veoma malo jabuka i krušaka, jer je godina bila loša.
“Unazad dvije godine imali smo štetu od mraza, tako da nismo mogli proizvesti dovoljne količine voća i nije čudno da se moralo uvoziti”, kazao je Dojčinović.
Prema njegovim riječima, što se tiče povrća svake godine u ovom periodu se uvozi više.
“Mi u ovom ranom periodu nemamo dovoljno plasteničke proizvodnje pa moramo uvoziti, jer mi naše povrće imamo tek polovinom juna”, dodao je Dojčinović.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara u RS, kaže da su domaći proizvođači lani smanjili proizvodnju zbog 2016. godine, kada im je propalo mnogo proizvoda koje nisu uspjeli da prodaju.
“Prije dvije godine smo otišli u debeli minus, zbog čega je lani zasijano oko 40 odsto manje površina. Zbog toga danas na domaćem tržištu gotovo da nema domaćeg krompira i luka, zbog čega je, pretpostavljam, povećan uvoz”, kazao je Mastalo.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da ne čudi da je uvoz povećan.
“To se najviše dešava zbog klimatskih promjena koje smo imali u martu, kada je došlo do naglog zahlađenja. Došlo je do produžetka vegetacije, tako da su proizvođači rasade imali velike probleme da je očuvaju”, kazao je Marinković za “Nezavisne”.
Prema njegovim riječima, prošle godine u ovom periodu već su domaći proizvođači imali proizvod na tržištu.
“Ali ove godine to će da kasni najmanje 20 dana”, dodaje Marinković i ističe da je sigurno uvoz povećan u posljednjih mjesec.
Izvor: Nezavisne.com / Dajana Miljić