U BiH je sve više narodnih kuhinja koje svojim korisnicima osiguravaju obroke. Javne kuhinje širom BiH svaki mjesec vode borbu kako opskrbiti najugroženije građane toplim obrokom, piše Večernji list BiH.
Podrška vlasti nerijetko izostane, a organizacije, koje se bave ovim humanim dijelom posla, oslanjaju se najviše na pomoć dobrih ljudi.
Ulogu “hranitelja” sve više preuzimaju udruženja.
Stručnjaci smatraju da se naša država nalazi na rubu egzistencije, a to su potvrdile i analize relevantnih institucija.
U nešto više od 20 kuhinja širom zemlje godišnje se pripremi više od tri miliona obroka za socijalno ugrožene kategorije stanovništva.
Starosna struktura se mijenja
Crveni krst od svog postojanja vodi brigu o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.
U BiH skoro 17.000 osoba sebi ne može priuštiti obrok. Prema grubim podacima, u Bosni i Hercegovini se u javnim kuhinjama hrani više od 20.000 ljudi.
Informacije koje dolaze s punktova javnih kuhinja govore da se broj korisnika povećava, ali da se povećava i broj onih koji traži hranu, a koji ne ispunjavaju vrlo često stroga i besmislena pravila centara za socijalni rad.
– Crveni krst Sarajevskog kantona u Centralnoj kuhinji priprema 1.500 obroka dnevno i skroman broj paketa hrane za najugroženije građane. Hrana se vozilima distribuira na 19 punktova, u sedam općina. Korisnici su životno ovisni o pomoći kuhinja jer svakodnevno dobiju toplu kuhanu hranu, – kaže Enaida Višo, sekretar Crvenog krsta Sarajevskog kantona.
Prema njenim riječima, Crveni krst pomaže i onima koji nisu dobili karton u Centru za socijalni rad, te i njima pomažu dok to pravo ne ostvare, a ta pravila su često besmislena, tako da netko ne dobije karton zbog samo jednog četvornog metra stana, kojeg ima viška i zbog penzije koja je, primjerice, veća za jednu konvertibilnu marku od propisane visine.
Nažalost to je u praksi tako, ističe Enaida Višo, te dodaje da uprkos tim problemima oni pomažu i takvim osobama, jer misija Crvenog krsta je humanitarna.
Jedan od problema s kojima se ova organizacija i slične suočavaju jesu finansije. Finansijski problemi su prisutni, jer uvijek imamo više korisnika kojima pomažemo. Višo ističe da mnogi građani žive na rubu egzistencije, a to je u praksi primjetno. Svaki dan dolaze osobe koje traže pomoć u hrani.
– Držim da se i ostale humanitarne organizacije u praksi suočavaju s istim i sličnim problemima, – ističe sekretar Crvenog krsta Sarajevskog kantona, Enaida Višo.
Na rubu egzistencije
No, ono što, po njenim riječima, zabrinjava jest činjenica da se pomalo mijenja starosna dob korisnika javnih kuhinja.
Prema njenim riječima, sve češće mladi ljudi dolaze i traže hranu i sve je više takvih korisnika. Mi skrbimo čak za 450 djece kojoj je potrebna hrana.
– Razlozi za siromaštvo leže u činjenici da je došlo do raslojavanja stanovništva, tako da na jednoj strani imamo bogate ljude, a na drugoj je sve više siromašnih, dok je srednja klasa potpuno nestala, – naglašava Višo.
Mladi ljudi odlaze u sve većem broju trbuhom za kruhom.
Sve su to razlozi zbog kojih mnogi građani žive na rubu egzistencije.
