Bosna i Hercegovina će u narednih nekoliko godina, a počevši već od narednog mjeseca, dobiti nekoliko vjetroparkova, čime će se uvrstiti u red zemalja koje koriste ovu „čistu“ eneregiju.
Prva vjetroelektrana u BiH bit će otvorena već sredinom narednog mjeseca. Riječ je o VE Mesihovina koju je izgradila Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZ HB) na području općine Tomislavgrad. Sastoji se od 22 agregata ukupne instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje oko 165 GWh. Ukupna investicijska vrijednost projekta je oko 81 milion eura.
Osim toga, firma F.L. Wind nedavno je potpisala ugovor s kompanijom Siemens Gamesa za isporuku vjetro-turbina kapaciteta 36 MW za vjetropark Jelovača u Tomislavgradu. Kako je prije nekoliko dana saopšteno iz Siemens Gamese, ova vjetroelektrana trebala bi biti puštena u rad krajem ove godine. Osnivač firme F.L. Wind je kompanija Feal iz Širokog Brijega. U ovoj firmi imaju u planu širenje i na okolnu planinu Tušnicu gdje bi gradili još veći vjetropark.
Državni i privatni projekti
Elektroprivreda BiH planira izgradnju niza ovakvih objekata. Prvi među njima je Vjetroelektrana Podveležje čija je realizacija u toku, a ranije je najavljivano da će biti okončan ove godine. Projekt je lociran na platou Podveležja, oko 10 km istočno od grada Mostara. Istalisana snaga VE Podveležje je 48MW, očekivana proizvodnja električne energije na godišnjem nivou je 120 GWh, a ukupna investicija je procijenjena na 160 miliona KM.
Elektroprivreda BiH Sarajevo prošle godine je dostavila Federalnom ministarstvu okoliša i turizma Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za projekt izgradnje vjetroparka Vlašić. Predviđena je izgradnja vjetroelektrane ukupne instalirane snage do 50 MW, koja se sastoji do 18 vjetroagregata. Na Vlašiću i drugi investitori žele graditi vjetroelektrane.
Vjetroelektranu uskoro bi mogao dobiti i Unsko-sanski kanton, na lokalitetu Teočak, nadomak Bihaća. Vrijednost projekta je procijenjena između 40 miliona i 50 miliona maraka. Koncesija je dodijeljena preduzeću IVICOM iz Zagreba.
Prva vjetroelektrana u Kantonu Sarajevo mogla bi biti izgrađena u Hadžićima, a investitor je firma Suzlon Wind Energy BiH. Vlada KS u junu prošle godine je odobrila mogućnost izgradnje objekta Vjetroelektrana “Ivan Sedlo – Hadžići”. Riječ je o vjetroenergetskom objektu instalisane snage 25,2 MW, te bi u općini Hadžići trebalo biti izgrađeno 12 vjetroturbina koje bi činile elektroenergetsko postrojenje.
Vlada Hercegovačko – neretvanskog kantona i preduzeće ENERGY 3 d.o.o. Mostar zaključili su sredinom prošle godine ugovor o koncesiji za zemljište za izgradnju vjetroelektrane Pločno, Grad Mostar. Vlada je dodijelila ovoj firmi koncesiju na 30 godina za zemljište u državnom vlasništvu za izgradnju vjetroelektrane Pločno koju čine 16 vjetroagregata, ukupne instalirane snage od oko 48 MW.
Projekti u Republici Srpskoj
U Republici Srpskoj je planirana izgradnja nekoliko vjetroelektrana, ali su mediji u RS krajem prošle godine pisali da je još neizvjesno kada će one biti puštene u rad.
Realizacija projekta Hrgud u Berkovićima podrazumijeva izgradnju vjetroparka instalirane snage 48 megavata, a procijenjena neto godišnja proizvodnja je 126 gigavat-sati električne energije. Ovo je projekat “Elektroprivrede Republike Srpske”, a njegova vrijednost je 64,5 miliona eura.
Vjetropark Trusina u Nevesinju imat će snagu 49,5 MW, a planirana godišnja proizvodnja je 160 GWh. Investitor je firma Eol Prvi koja ima koncesiju na 30 godina, a ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na 141,6 miliona KM.
U planu je i vjetropark Grebak u Nevesinju koji će biti instalirane snage 49,5 megavata i procijenjene godišnje proizvodnje od oko 130 gigavat-sati električne energije. Ukupna investiciona vrijednost iznosi oko 65 miliona eura. Kako je rečeno na jednom sastanku sredinom 2017, očekuje se da projekat bude realizovan u naredne dvije godine.
Ovo su samo neki od planiranih projekata.
Poređenje s termoelektranama
Na kraju, uporedimo proizvodnju energije iz vjetroelektrana s onom iz termoelektrana.
Primjera radi, Termoelekrana Tuzla, prema podacima sa stranice Elektroprivrede BiH, godišnje u četiri bloka proizvede oko 3.100 gigavat-sati električne energije.
To znači da će godišnja proizvodnja u VE Mesihovina biti oko 5,3 posto od proizvodnje u TE Tuzla.
Izvor: BiznisInfo
