Prerađenoj hrani teško se oduprijeti, jer su cijene pristupačne, a okusi vrlo primamljivi. Zbog toga nnogi ni ne razmišljaju o tome kakve posljedice prerađena hrana ima po zdravlje. Iako je teško eliminirati iz upotrebe svu prerađenu hranu, vrijedi pokušati sa pojedinim namirnicama.
Više soli
Nije nepoznanica da se danas većina ljudi nezdravo hrani. Uz sve veće i veće prisustvo GMO hrane, kao i lakog i brzog spremanja gotovih jela, brze hrane, peciva s aditivima i slično, postajemo žrtve vlastite nebrige za zdravlje. Tom nebrigom, međutim, i svoju djecu stavljamo u istu poziciju.
Novo istraživanje iz Velike Britanije ukazuje na jela koja bi trebalo izbjegavati u ishrani djece. Pizza je među prvima, ali i jedan od omiljenih dječijih obroka. Problem je što pizza obično sadrži mnogo preliva, masti i soli. Prema nekim istraživanjima, pizze koje se služe u restoranima, kupuju u supermarketima i pekarama – sadrže više soli nego što bi dijete trebalo dnevno da unese u organizam.
Loše namirnice
Jedna od najgorih namirnica za organizam je margarin. Za razliku od maslaca, koji se pravi od mlijeka, margarin se dobiva iz biljnih ulja. U preradi dolazi do stvaranja transmasnih kiselina, koje podstiču upalne procese u tijelu, oštećuju ćelije i zidove krvnih sudova.
Također, ako kupujete, naprimjer, paradajz u konzervi, sva njegova svojstva padaju u vodu. Konzervirana hrana sadrži štetni sastojak BPA, a najviše ga ima u soku od paradajza, jer zbog svoje kiselosti izaziva veće ispuštanje BPA iz zidova konzervi. Zato birajte svjež paradajz ili onaj iz staklene ambalaže.
Štetni nitriti
Salame, viršle i drugi suhomesnati proizvodi puni su štetnih nitrita, a meso koje se koristi za njihovu proizvodnju, već je zbog samog načina industrijskog uzgoja puno hormona i antibiotika. Osim toga, u procesu prerade u ovakvo meso se još dodaju vještački okusi, boje, so i konzervansi.
Pržene grickalice
Grickalice sadrže mnogo soli, kalorija i konzervansa. Kokice koje se pripremaju u mikrovalnoj pećnici, sadrže jedinjenje PFOA, koje prianja na kokice i štiti ih od lijepljenja za kesicu, a preliminarne studije na ljudima povezale su tu hemikaliju s neplodnošću, rakom jetre i testisa.
Zaslađivači
Med, stevija, pa čak i obični šećer bolji su zaslađivači od vještačkih. Oni su veoma slatki, a mozak se s vremenom navikne i počinje tražiti slađu hranu. Aspartam je na naročito lošem glasu. Postoje sumnje da izaziva rak i neurološke probleme, a naučnici su potvrdili da dovodi do debljanja i povećava apetit.
Gazirani sokovi
Ogromne količine šećera nalazimo u gaziranim sokovima. Osim toga, sadrže i razna štetna jedinjenja, poput boje i konzervansa. Gazirana pića, isto tako, sadrže kiseline. Ostaci kiselina mogu biti veoma štetni po bubrege s obzirom na to da ih bubrezi moraju filtrirati. Također, ovo loše utječe i na kosti.
(avaz.ba)
