Zašto su mladi u BiH spakovali kofere?

„Budućnosti na kojoj bih mogao zasnovati i planirati samostalan život u BiH za mene nije bilo”, kaže 22 godišnji medicinski tehničar iz Visokog Tarik El Gaher, koji trenutno živi u Berlinu. Život u Njemačkoj se u znatnoj mjeri razlikuje od života u BiH, svjestan je Tarik, kojem je promjena, kako kaže, bila potrebna. „Čak se i posao razlikuje od onoga u BiH, ali ovdje je mnogo lakše napredovati i usavršavati se, a to i jeste ono čemu težim”.

Tarik ne krije da mu nedostaju porodica i prijatelji. Ipak, uporan je u namjeri da ostane živjeti i raditi u Njemačkoj jer „vratiti se može uvijek, ali ako ne probamo nešto novo ne znamo ni što smo propustili. Život je svakako kratak”.

Tarik El Gaher je jedna od 33.377 osoba koja je prošle godine napustila BiH, prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Inače, u BiH nepostoji zakonska obaveza odjave prebivališta, što znači da značajan broj onih koji napuštaju BiH zbog studiranja ili zaposlenja u inostranstvu ne odjavljuju svoje prebivalište. To znači da ne postoje tačni podaci o broju onih koji su BiH okrenuli leđa i bolje sutra potražili uglavnom u zapadnoj Evropi. Osnovni razlog odlaska ljudi iz BiH, prije svega mladih, je nedostatak pravne države i mišljenje da u zemlji vlada opšta nesigurnost.

Zašto se napušta BiH?

Institut za razvoj mladih KULT godinama prati trend odlaska ljudi i pokušava pomoći u njihovom ostanku. Alma Sačić, saradnica za odnose sa javnošću ovog instituta  za DW kaže da su mladi na pitanje zašto napuštaju BiH odgovarali: zbog nezaposlenosti.  „Sada je odgovor da ne vide budućnost i svoju perspektivu u BiH i ne vide da će se to uskoro promijeniti. Bezperspektivnost je ono što najviše tjera mlade ljude iz BiH. Tu je i nezadovoljstvo obrazovnim i zdravstvenim sistemom, prevelika prisutnost korupcije…. Mladima treba graditi ambijent za ostanak u BiH, a ne da svoju perspektivu vide u drugim zemljama”, kaže Sačićeva za DW.

„Emigracija iz BiH je kontinuiran proces, a njeni glavni poslijeratni uzroci su ekonomske prirode. U pogledu nezaposlenosti u BiH, najveći problem je što je ona strukturne prirode – najveći udio predstavljaju osobe koje su nezaposlene više od godinu dana i čine 82% od ukupno nezaposlenih”, navodi se u studiji „Masovni odlazak mladih iz BiH: potraga za poslom ili bijeg od stvarnosti” koja je nastala saradnjom Centra za izborne studije i njemačke fondacije „Heinrich Böll”.

U pomenutoj studiji se navodi da je „zabrinjavajuća spremnost mladih ljudi na odlazak i njihova razočaranost situacijom u BiH”. Analiza rezultata ove studije ukazuje na to da je naveći broj mladih ljudi koji su zainteresirani za odlazak iz BiH u dobi od 21 godine – njih 24% se izjasnilo da žele napustiti državu.

Trud uzalud

Procjenjuje se da oko 79% glasačkog tijela odlazi iz BiH, dok onih iz neglasačke populacije odlazi oko 3%, što ukazuje na to da su ovi mladi ljudi prije zvaničnog odlaska pokušali doprinijeti poboljšanju sveukupne situacije u BiH, ali je na osnovu ovih podataka moguće zaključiti da vlasti nisu pokazale interes za ovom populacijom stanovništva.

„Za mlade ljude u BiH se definitivno mora više uraditi”, konstatuje Alma Sačić i dodaje: „BiH nedostaju strateška planiranja. Više od 20 godina se strateški ništa ne radi za mlade. Sada vidimo naplatu tog nerada. Svjesni smo da se nagomilani problemi ne mogu riješiti preko noći. Doduše, u posljednje vrijeme postoji određena volja da se nešto radi po pitanju kreiranja boljeg ambijenta za boravak mladih u BiH. Sarajevski, Unsko-Sanski kanton i Zeničko-dobojski kanton  trenutno rade na tom pitanju. To je ohrabrujuća vijest i nada da ćemo konačno nešto početi raditi. Bez sistemskih rješenja i bez sistemskog pristupa ne možemo mnogo očekivati.”

Odlaskom mladih BiH gubi obrazovan, politički osviješten mladi kadar. „U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji nijedna institucija koja radi na donošenju strategije da se zaustavi odlazak mladih ljudi iz BiH, uz izuzetak nekoliko poslanika na nivou BiH i FBiH koji se u svom radu zalažu za ovo pitanje”, navodi se u studiji CIS-a i fondacije Heinrich Böll. Zbog toga preporučuje podizanje  svijesti o važnosti sprovođenja reforme obrazovanja i lobiranja za usklađivanje obrazovnog sistema sa tržištem rada, podizanje svijesti o važnosti angažmana neke od nadležnih institucija ili komisija (po mogućnosti na državnom nivou) koja bi donijela hitnu strategiju o zaustavljanju/ smanjenju broja mladih ljudi koji napuštaju BiH i promovisanje važnosti nezavisnosti medija kao iznimno važnog alata u kreiranju javnog mnijenja i uticaja naročito na mlade ljude prilikom formiranja njihovih mišljenja i stavova.

Nedostatak podrške

„Mladi bi mogli biti aktivniji, ali im se ne pruža prostor na kojem će pokazati svoju inicijativu i želju za promjenama. Na osnovu našeg rada možemo zaključiti da ima mladih koji žele nešto promijeniti u ovoj zemlji i koji, za razliku od brojnih mladih koji žele napustiti BiH, žele nešto postići u BiH. Međutim, tim ljudima nedostaje podrška u svim segmentima”, kaže za DW Alma Sačić i napominje da je potrebno izvršiti promjene kako u oblasti obrazovanja tako i u oblasti zapošljavanja.

„Sada u BiH imate situaciju da se mladi boje nešto poduzeti na pokretanju, recimo, vlastitog biznisa. Država nije ta koja im nudi dovoljno podsticaja, ne ohrabruje ih i moramo promijeniti tu praksu kako bi očekivali veću uključenost mladih u rješavanje ključnih pitanja”, kaže Sačićeva.

Pored mladih, na potezu su i donosioci odluka u BiH, jer sve dok „oni budu imali ovako nemaran odnos prema mladima i brojčanim pokazateljima o njihovom napuštanju BiH, ovaj se trend neće moći zaustaviti, a dugoročno će, dodatno, doprinijeti nemogućnosti napretka i poboljšanja situacije u BiH, u svim segmentima. Jer, ako je budućnost na mladima, onda za BiH bez mladih nema ni budućnosti“, zaključuje se u prošlogodišnjoj studiji CIS-a i fondacije Heinrich Böll pod naslovom „Masovni odlazak mladih iz BiH: potraga za poslom ili bijeg od stvarnosti”

DW