Mali broj tražilaca azila iz zapadnobalkanskih zemalja, a koji je 2017. godine dobio pravo da ostane u Nemačkoj, spada u “posebne slučajeve”, piše Deutsche Welle (DW).
Međutim, ni to nije garancija ostanka, navodi DW i dodaje da oni koji su odbijeni ne mogu više da dobiju ni vizu.
Naime, kako navodi DW, njemački Osnovni zakon garantuje pravo na azil politički progonjenim osobama, a tu tražioci azila iz Srbije, Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i sa Kosova nemaju šansu, jer ne može da im se prizna da su politički progonjeni.
Tačnije, Njemačka je krajem 2015. proglasila sve zemlje Zapadnog Balkana za “sigurne zemlje”, odnosno zemlje u kojima nema političkih progona.
Federalni zavod za migracije i izbjeglice (BAMF) je od tada odbio 97 odsto svih zahtjeva za azil čiji su podnosioci državljani zemalja sa Zapadnog Balkana.
Samo mali broj je poslije 2015. dobio status ljudi koje štiti njemačka država i ti su ljudi tražili da budu priznati kao “posebni slučajevi”.
Inače, glavni kriterijumi u “posebnim slučajevima” su dužina boravka u Njemačkoj i stepen u kojem je ta osoba integrisana ili nastoji da se integriše, a najvažnije pitanje je da li je u stanju da svojim radom obezbjedi sebi egzistenciju.
Oni koji čekaju odluku njemačkih vlasti smješteni su u izbjegličkim domovima.
Tražioci azila iz zemalja Zapadnog Balkana, čiji su zahtjevi odbijeni moraju računati s tim da će dobiti zabranu ponovnog ulaska ne samo u Njemačku, već i u čitav šengenski prostor, navodi DW. (Tanjug)
