Ljekarska komora upozorava: Ko će da zamijeni ljekare u penziji?

Sve više mladih i obrazovanih ljudi, posebno iz oblasti medicine, napušta Bosnu i Hercegovinu.

Ljekarska komora Federacije već odavno upozorava na deficit medicinskog osoblja. Broj ljekara koji su prošle godine napustili BiH nešto je manji nego godinu prije, kada ih je otišlo 350, a uslovi u kojima rade i kako ih zakon tretira, glavni su razlog za takvo stanje, upozoravaju iz Komore.

Zenički ljekar i humanista, primarijus Mustafa Mehmedbašić, na ovim je prostorima prvi specijalista opšte medicine, kolokvijalno rečeno, onaj koji se brine o cjelokupnom ljudskom zdravlju, uključujući njegov emotivni, mentalni i duševni aspekt.

“Kada je posao kojim se baviš zadovoljstvo, to prihvataš kao hobi. Takav je moj odnos prema praksi, svih mojih 50 godina u javnom i privatnom zdravstvu. Ako je to tako, tada vam ništa nije teško i možete raditi do duboko u starost”, kaže nam doktor Mehmedbašić, koji je punih 20 godina bio na čelu zeničkog Doma zdravlja, prije nego što ga je karijera odvela u privatni sektor.

U narodu poznat po toplini i nekonvencionalnom pristupu, doktor Mehmedbašić jedan je od perjanica ovdašnjeg zdravstva, a u 75-oj godini, slovom zakona, mora se povući iz ljekarske prakse.

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i Odlukom Skupštine Ljekarske komore propisano je da ljekari mogu obavljati ljekarsku praksu do navršene 75. godine života. Iako je na području Bosne i Hercegovini, ljekara sve manje, a stari kadar svoja mjesta gotovo da nema kome prepustiti, priroda je neumoljiva, pojašnjava doktor Harun Drljević.

“Do tog doba, ljekari su u fizičkom kapacitetu da mogu obavljati obaveze i odgovornosti iz svoje struke. Kasnije mogu biti edukatori ili rukovodioci zdravstvenih ustanova, što bi i trebalo da bude uloga iskusnih kolega, ali ne mogu obavljati ljekarsku praksu”, kaže predsjednik Ljekarske komore Federacije BiH, primarijus doktor Harun Drljević.

Iako licenca za rad ljekarima može biti produžena do navršene 75 godine, uz godišnje evaluacije i ljekarske preglede, Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju to još ne prepoznaje, ukazuje predsjednik Ljekarske komore.

“Penzija je pravo svih, a ljekari koji odluče obavljati praksu nakon 65. godine, na nju gube pravo, dok nije tako u nekim drugim profesijama”, precizira Drljević.

foto: NAP

S druge strane, trend odliva ljekara, u najvećem broju mladih i ambicioznih ljudi se nastavlja. Samo u 2017. godini, prema podacima Ljekarske komore Federacije, otišlo ih je tri stotine i 50, većinom aktivnih doktora medicine.

Našoj zemlji već nedostaje anesteziologa, patologa, radiologa i hirurga, tako da je realna bojazan da nas, ukoliko se uslovi rada u zdravstvu i tretman doktora medicine u ovoj državi, znatno ne promijene, uskoro neće imati ko liječiti, upozorava dr Harun Drljević. (Sanja Stević)

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite Vaš komentar!
Molimo da ovdje unesete Vaše ime